Još jedna u nizu tajni talijanskog genija: Zrcalno pisanje Leonarda da Vincija
Među brojnim izumima jednog od najvećih umova u povijesti čovječanstva smatra se i korištenje zrcalnog pisanja, kojim se Leonardo da Vinci koristio kada god je zapisivao vlastite bilješke. Danas se pojava zrcalnog pisanja uglavnom veže uz poremećaja pisanja i čitanja, poput disleksije i disgrafije, a Leonardov je oblik ipak nešto drugačiji.
theaimn.com
Poseban oblik zapisivanja bilješki razvio je jedan od najvećih umova renesanse, ali i najvećih umova u povijesti čovječanstva, Leonardo da Vinci. Zrcalno pisanje je Leonardova tehnika vođenja bilješki po kojima je poznat i zapisivanja misli, koje su, ovako zapisane, jasne samo autoru.
Brzo zapisivanje
Poznato je da je Leonardo da Vinci običavao promatrati prirodu i svijet oko sebe, jer je smatrao da nas priroda može naučiti mnogo toga. Pojave koje je zapažao pokušavao je prenijeti i zabilježiti na papir, zatim bi pojavu opisao i iscrtao do najmanjih detalja. Ljevoruki se genije čitav život koristio zrcalnim pisanjem, tehnikom u kojoj ljevoruki autor pero vuče s desne na lijevu stranu. Da Vinci je naime smatrao da je pero lakše vući nego gurati.
Neki znanstvenici smatraju da je ovaj način zapisivanja bio Leonardov patent, kojim je htio zaštiti vlastite misli, a drugi pak smatraju da je ovakvim načinom bilježenja mogao pisati, a da tintom ne zamrlja papir. Klasičnim se načinom pisanja, s desna na lijevo, koristio samo kada je pisao za druge, a u većini se slučajeva za pisanje svojih bilješki koristio krvlju ili tintom boje hrđe. Često se koristio i šifriranjem svojih bilješki, posebnim načinom zamjene slova i brojeva i tako je razvio svoj specifičan stenografski stil koji mu je služio za brzo zapisivanje.
Izgubljene bilješke
Da Vincijevi su rukopisi poznati, u njima se nalaze sva njegova razmišljanja, izumi i opažanja. Danas znamo za šest tisuća sačuvanih stranica genijevih rukopisa, a pretpostavlja se da ih je tijekom života napravio oko 13 tisuća. Isprva je, smatra se, bilježnice koristio da bi poboljšao kvalitetu svojih slika, no one su tijekom stoljeća postale mnogo više od običnih bilježnica za vježbanje crtanja, one su postale zapis duha vremena i dokaz njegove izumiteljske nadarenosti.
Francesco Melzi, Leonardov najomiljeniji učenik, naslijedio je genijeve bilježnice nakon njegove smrti. Melzi ih je, prema nekim izvorima, čuvao na sigurnome do 1570. godine, no njegovi nasljednici nisu o bilježnicama vodili tako dobro brigu. Nekoliko su listova iz bilježnica prodali, a nekoliko dali prijateljima, no većina je završila u rukama Pompea Leonija, oko 1630. godine. Ovaj kipar na dvoru španjolskoga kralja pokušao je materijal tematski urediti. Zbog toga je, nažalost, rastavio bilježnice, narušio njihov originalni redoslijed i tako onemogućio uvid u Leonardov tijek misli.
Kodeksi
Svaka nova knjiga koja je nastala na prethodno opisan način dobila je ime Kodeks. Danas nam je poznato deset kodeksa u kojima se nalaze da Vinicijeve skice. Tijekom stoljeća, većina je kodeksa završila u raznim muzejima, knjižnicama i arhivima po cijelome svijetu. Jedan se kodeks nalazi u privatnim rukama i to Billa Gatesa.
Dva su kodeksa bila potpuno nepoznata, do slučajnog otkrića u madridskoj Narodnoj knjižnici. Zapisi u bilježnicama Leonardu su služile za osobnu upotrebu, pa se u njima nalaze i zapisi o potrebnim poslovima, tjednim izdatcima, ali i skice ljudskih lica, zapisi o njegovim tadašnjim razmišljanjima, a sve se to isprepliće s njegovim nacrtima i izumima.
