Kada je prvi dan proljeća? U školi nas uče jedno, ali posljednjih 20-ak godina ustvari počinje dan ranije
Ako pratite vijesti, niste mogli ne primijetiti da svi govore kako je 20. ožujka prvi dan proljeća. To je suprotno onome što smo svi učili u školi – i još danas uče nove generacije, a to je da proljeće počinje 21. ožujka. O tome smo razgovarali s bivšom ravnateljicom Uprave za klimatske aktivnosti u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, sada direktoricom programa zaštite prirode u WWF Adriji, Dunjom Mazzocco Drvar. Ona nam je objasnila zašto se proljeće pomaknulo za jedan dan ranije.
Foto: Unsplash
U školskim udžbenicima i danas stoji – prvi dan proljeća je 21. ožujka. No, u medijima ste mogli vidjeti kako je zapravo 20. ožujka prvi dan proljeća te u koliko točno sati počinje. Zašto se proljeće pomaknulo na dan ranije objasnila nam je bivša ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, sada direktorica programa zaštite prirode u WWF Adriji, Dunja Mazzocco Drvar.
‘Prvi dan proljeća doista se pomaknuo na 20. ožujka. Zašto mi onda učimo da je to 21. ožujka?’
– Jedan od razloga zašto početak astronomskih godišnjih doba, pa tako i proljeća, nije svake godine istoga dana u isti sat je i taj što putovanje Zemlje oko Sunca zapravo ne traje 365 dana, nego četvrtinu dana dulje. U kalendaru smo tome doskočili prijestupnom godinom, ali kod dolaska godišnjih doba imamo pomake od nekoliko, pa i više od nekoliko, sati. Drugi razlog koji danas već dovodi do značajnijeg pomaka u kalendarskom dolasku proljeća je činjenica da se os rotacije Zemlje također pomiče. Puno, puno, puno manje, ali kroz naš životni vijek sasvim dovoljno da primjetimo da se prvi dan proljeća doista pomaknuo na 20. ožujka. Zašto mi onda učimo da je to 21. ožujka? Zemljina os rotacije pomiče se toliko sporo da je to primjetno kroz više desetljeća, a mi još uvijek baratamo podatkom koji je zapisan u udžbenicima iz naših i djetinjstava naših roditelja odnosno kroz veliki dio 20. stoljeća, rekla nam je Mazzocco Drvar.
Ovdje se radi o dolasku astronomskog proljeća, odnosno kada se dogodi trenutak kada svugdje na Zemlji dan i noć traju jednako – 12 sati.
– Trenutak dolaska astronomskog proljeća određuje se kao trenutak u kojem je Zemljina os rotacije točno okomita na ravninu ekliptike, ravninu u kojoj Zemlja putuje oko Sunca. U tom trenutku svugdje na Zemlji dan i noć traju jednako i zato taj dan zovemo ravnodnevnicom. Kreiranjem kalendara i određivanjem pravilnosti vezanih uz to preuzeli smo mnoge kompromise, pa tako i trajanje godine od 365 dana, ova astronomska savršenost ne poklapa se uvijek s našim kreiranim pravilnostima, objašnjava Mazzocco Drvar.
Djecu treba naučiti da razumiju uzročno posljedične veze, a ne samo datume
Mediji su također pisali i o različitim metodama kojima se utvrđuje početak i kraj godišnjih doba – meteorološka i astronomska, no Mazzocco Drvar kaže kako to jedno s drugim – nema veze.
– Osim astronomskog dolaska proljeća koji se odnosi na trenutak, doslovno sat, minutu, sekundu, stotinku i još sitnije, kad se svemirska tijela nalaze u određenom međusobnom položaju, možemo govoriti i o kalendarskom dolasku godišnjeg doba. To bi bilo ono koje smo učili u školi. Očito, krivo. Treće je ono meteorološko. To pak opet proizlazi iz naše potrebe za pravilnošću i pojednostavljivanju nekih procesa. Naime, meteorološki, proljeće traje od 1. ožujka do 31. svibnja, uključuje cijeli ožujak i ne uključuje prvih 20 dana lipnja, i to iz jednostavnog razloga da je meteorolozima lakše računati. Zapravo, da im je bilo lakše računati u vrijeme dok su razne statistike računali pješke. Tada je srednje vrijednosti i prosječne karakteristike bilo lakše izračunati uzevši u obzir sve podatke iz jednog mjeseca nego ih dijeliti po danima, navodi Mazzocco Drvar.
Na naše pitanje zašto se i dalje djecu u školama uči da proljeće počinje 21. ožujka te što bi ustvari djecu trebalo učiti, Mazzocco Drvar odgovara:
– Rekla bih da bismo morali djecu podučiti svemu gore navedenom, ali ne zato da se opterećujemo datumima, nego zato da razumiju uzročno posljedične veze koje uključuju i svemirsko savršenstvo i ljudske slabosti, zaključuje Mazzocco Drvar.
