Kakav je trend upisa učenika u strukovne škole? Donosimo pregled kroz posljednjih deset godina

U Hrvatskoj je oko 70 posto učenika u srednjim strukovnim školama, a oko 30 posto je gimnazijalaca. Po pitanju strukovnih programa, Hrvatska ima treći najveći postotak broja učenika u strukovnim školama u Europi, ali je po pitanju broja učenika u gimnazijama na području Europe u nešto nepovoljnijem položaju. Zbog toga se razmatra povećanje kvota u gimnazijama, a u strukovnim školama planirana je reforma uz uvođenje modularne nastave. Odlučili smo usporediti stanje po pitanju propisanih kvota za upise u prve razrede srednjih strukovnih škola i broj upisanih učenika u strukovne programe. Iz podataka se vidi kako je strukovno obrazovanje nakon 2015./2016. doživjelo popriličan pad upisanih učenika, a samim time i kvota. To je trajalo sve do školske godine 2022./2023. gdje se vidi određeni rast učenika u strukovnim školama.

Foto: srednja.hr

Broj učenika u srednjim školama u posljednjih deset godina manji je za njih 32.417. U osnovnim školama od 2013. do 2023. ima 25.953 učenika manje. Ta brojka svake je godine sve niža pa tako ostaju i nepopunjena mjesta u srednjim školama i nakon jesenskih upisa. Neke škole primorane su provoditi i treći krug upisa. No, gledajući statistiku u posljednje dvije godine i to u području strukovnog obrazovanja, može se govoriti o nekom malom, ali pozitivnom rastu broja upisanih učenika.

Naime, naša država ima oko 70 posto učenika u srednjim strukovnim školama i oko 30 posto gimnazijalaca. Hrvatska ima treći najveći postotak broja učenika u strukovnim školama u Europi, ali je po pitanju broja učenika u gimnazijama na području Europe u nešto nepovoljnijem položaju. Studija iz 2022. pokazala je kako gimnazija na nekim područjima ima premalo, a strukovni se razredi ne mogu napuniti zbog manjka interesa učenika.

Nakon 2015./2016. strukovno obrazovanje doživjelo je popriličan pad broja upisanih učenika

Stoga je Vlada u sklopu Nacionalnog plana otpornosti i oporavka 2021. – 2026. isplanirala poduzeti neke reformske pothvate. Jedan od njih je povećanje broja učenika koji idu u gimnaziju, a drugi je racionalizacija strukovnih programa. Mi smo usporedili stanje po pitanju propisanih kvota za upise u prve razrede srednjih strukovnih škola i broj upisanih učenika u strukovne programe u posljednjih deset godina.

Iz podataka se vidi kako je strukovno obrazovanje nakon 2015./2016. doživjelo popriličan pad upisanih učenika, a  uslijedilo je i smanjenje kvota. To je trajalo sve do školske godine 2022./2023. gdje je vidljiv određeni rast učenika u strukovnim školama. S brojkom od 29.105 upisanih učenika u srednje strukovne škole najveći je to broj učenika od 2015./2016., kada ih je bilo upisano 30.212. Nakon toga, sedam godina ta se brojka vrtjela između 26 i 27 tisuća.

Tablica: srednja.hr

Najveći rast broja upisanih učenika u prvi razred vidi se kod trogodišnjih strukovnih programa. Iako su kvote pale ispod 12 tisuća, broj interesa učenika za upis trogodišnjih strukovnih programa u posljednje dvije školske godine je u porastu. Najmanji interes učenika za trogodišnje strukovne programe bio je školske godine 2016./2017. kada je upisano manje od 10 tisuća učenika u prve razrede. Nakon toga je trebalo proći šest godina da broj upisanih učenika u prve razrede trogodišnjih strukovnih programa premaši 10 tisuća.

Tablica: srednja.hr

Prvi put nakon pet godina ponovno ima više od 100 tisuća učenika u strukovnim školama

Ove je školske godine u Hrvatskoj broj upisanih učenika u strukovne programe prvi put premašio 100 tisuća u posljednjih šest školskih godina. Ukupno je 100.293 učenika upisano u sve strukovne programe ove godine, a brojka se sve do sada kretala između 95 i 98 tisuća. Najveći broj učenika u strukovnim programima u posljednjih 10 godina bio je 2013./2014. s više od 120 tisuća učenika u svim srednjih strukovnim školama.

Tablica: srednja.hr

S obzirom na ove podatke, može se zaključiti kako je interes učenika za strukovna zanimanja porastao uzmemo li u obzir stanje u prethodnih pet do šest godina. No, i dalje se ne ispunjavaju predložene upisne kvote u potpunosti. Kako bi se interes učenika za strukovna zanimanja u budućnosti još više povećao, potrebno je napraviti reformu strukovnog obrazovanja koja bi uskoro mogla i nastupiti i to u obliku modularne nastave.

Kako smo već pisali, s početkom nastave ove jeseni, uz to što je krenuo eksperimentalni dio cjelodnevne nastave u osnovnim školama, krenuo je i eksperimentalni dio modularne nastave u devet strukovnih škola diljem Hrvatske. Kurikulume i pripremu modularne nastave provodi Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, a u cilju im je uvesti modularnu nastavu u sve strukovne škole s početkom nastavne godine 2024./2025.