Zemlja znanja je politički prljavo iskorištena sintagma koja zapravo nikada nije bila empirijski utemeljena za Hrvatsku. Broj obrazovanih, ugled profesora u društvu, uvjeti rada u školama i fakultetima, uključivost učenika i studenata u društveni život, proračunska sredstva koja se ulažu u obrazovanje nisu nikada bila na dostatnoj razini, štoviše, ona su ispod EU prosjeka. I dok se naši političari i dalje bore prišiti onim drugima odgovornost za uništavanje Zemlje znanja koja nikada nije ni postojala, ta sintagma je za profesore, studente i učenike postala nedostižni san. Dok mi sanjamo, naši političari nas opet uvlače u noćne more svojih prošlosti pa planiraju izmjene imena aerodroma radi vlastitih političkih poena.
Možda da su u pitanju naši poeni, a ne njihove pozicije i kancelarijske utvrde, stvorio bi se akademski dijalog o tome kako treba nazvati aerodrome koji bilježe milijunske posjetitelje. Tada bi možda prvi doticaj Engleza koji leti za Dubrovnik bio Ruđer Bošković ili Amerikanca koji investira u Osječke IT firme spoznaja da u tom malom gradiću leži škola koja je jedina na svijetu dala dva Nobelovca. Dok noćna mora ne prestane, možemo sanjati o ovakvim imenima aerodroma.
Zračna luka Pula – Juraj Dobrila
Juraj Dobrila je zastupao prava Hrvata i Slovenaca, a bio je predvodnik Hrvatskoga narodnog preporoda u Istri tijekom 19. stoljeća. Rođen je 1812. godine u Velom Ježenju. Kao Biskup sudjelovao je na I. Vatikanskom koncilu, a tiskao je prve Istarske novine Naša sloga 1870. godine. Kao predstavnik u Bečkom parlamentu i zastupnik u Istarskom saboru bio je vrlo politički aktivan, a moderna Hrvatska povijest nagradila ga je s tiskanjem njegova lika na novčanici od 10 kuna. Pulsko Sveučilište također nosi naziv Juraj Dobrila.
Zračna luka Osijek – Lavoslav Ružička i Vladimir Prelog
Lavoslav Ružička i Vladimir Prelog dobitnici su Nobelove nagrade za kemiju, a zanimljiva je činjenica da su obojica pohađali istu srednju školu, osječku III. gimnaziju. Upravo ta činjenica ‘stavlja’ tu gimnaziju na kartu svijeta jer je to jedina srednja škola na planeti čijim su hodnicima hodala dva nobelovca.
Lavoslav Ružička, rođenjem Vukovarac, dobitnik je Nobelove nagrade za kemiju 1939. Radio je i živio u Švicarskoj gdje je ustanovljena nagrada ‘Ružička’ za mlade znanstvenike. Dok je Vladimir Prelog, rođenjem Sarajlija, inače dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1975. godine naslijedio Ružičkin laboratorij u Švicarskoj kad je on otišao u mirovinu. Ružička je Nobela dobio u području organske kemije,dok ga je Prelog Nobela osvojio za rad u području stereokemije.
Zračna luka Rijeka – Andrija Mohorovičić
Andrija Mohorovičić rođen je 1857. godine u Voloskom kraj Opatije, a u Rijeci je završio gimnaziju koja danas nosi njegovo ime. Bio je prirodoznanstvenik svjetskoga glasa s vrijednim postignućima iz seizmologije. Njegov zakon o širenju seizmičkih valova te pretpostavka o postojanju diskontinuiteta u gustoći Zemljine unutrašnjosti osigurali su mu naziv primata istraživača i dostojno mjesto u enciklopedijama i udžbenicima geofizike, stoji u opisu škole.
Andrija Mohorovičić podrijetlom je iz ovoga kraja, gimnaziju je završio upravo u ovoj zgradi, a sve je svoje znanstvene rezultate postigao u svojoj domovini, u Zagrebu, ne tražeći ni bolje radne uvjete ni poznatija sveučilišna središta u Europi i svijetu.
Zračna luka Zadar – Lucijan Vranjanin
Rođeni Zadranin, Lucijan Vranjanin živio je u 15. stoljeću, a poznat je kao jedan od najznačajnijih hrvatskih renesansnih arhitekata. Po njemu ime nosi zagrebačka srednja škola, popularno zvana Lucijanka. Surađivao je s Jurjem Dalmatincem na izgradnji Šibenske katedrale. palača vojvode Federica da Montefeltra u Urbinu je djelo Vranjanina koje je uvršteno na UNESCO listu svjetske baštine.
Zračna luka Split – Marko Marulić
Marko Marulić rođen je 1450. godine u Splitu gdje i preminuo 1524. godine. Tijekom svojeg života doživio je tri izdanja Judite, prvog umjetničkog epa hrvatske književnosti na hrvatskom jeziku radi čega je zaslužio titulu otac hrvatske književnosti. Judita je napisana 1501. godine, a prvi puta izdana tek 20 godina kasnije. Svjetsku slavu stekao je duhovnim tekstovima objavljenim na latinskom jeziku. Prema jednom izvoru prvi je upotrijebio pojam psihologija, a nije zaboravljen ni među hrvatskom dijasporom u Čileu gdje mu je otkriven spomenik 2007. godine.
Zračna luka Dubrovnik – Ruđer Bošković
Znamo da Institut Ruđer Bošković ponosno nosi ime Dubrovčanina rođenog 1711. godine prema prijedlogu Ivana Supeka, ali manje je poznato da jedan od 30.000 kratera na Mjesecu nosi isto ime. Možda zato što je Bošković još 1753. utvrdio kako Mjesec nema atmosferu, što je bio tek dio njegovih znanstvenih dostignuća koji su ga učinili poznatim u 18. stoljeću.
Nikola Tesla se u jednom intervjuu osvrnuo na svog sunarodnjaka Boškovića.
– Teorija relativnosti je mnogo starija od njezinih sadašnjih predstavnika. Još prije 200 godina predstavio ju je moj sunarodnjak, veliki filozof Ruđer Bošković. Bošković se bavio relativnošću, među ostalim i tzv. vremensko-prostornim kontinuumom, rekao je Tesla američkom novinaru.
Dobitnik Nobelove nagrade i počasnog doktorata zagrebačkog Sveučilišta Niels Bohr oslanjao na njegov rad, kao i Michael Faraday.
Zračna luka Zagreb – Nikola Tesla
Prevaga izmjenične struje značila je definitivan raskid s Edisonom kod kojeg je došao raditi u Ameriku i početak jedne cijele industrije na kojoj danas počiva moderna tehnologija. Njegove zasluge su preuzeli mnogi, živio je ponekad u siromaštvu, a eksperimenti koje je radio, intrigiraju mlade i danas. Rođen je 1856. u Smiljanu koji mu je otvorio Memorijalni centar tek 2006. godine. Tehnički muzej u Zagrebu tek je ove godine odlučio preimenovati se u Tehnički muzej Nikola Tesla.
Premda je veći dio života u Americi u Zagrebu kada je u gradskoj skupštini 1892. Godine održao govor u kojem je rekao da smatra svojom dužnošću kao rođenom sinu ove zemlje pomogne Zagrebu činu i savjetu te je pritom predložio izgradnju centrale izmjenične struje.
Njegovi izumi su učinili svijet boljim mjestom, a rođen je u srcu Hrvatsku kao sin pravoslavnog svećenika. I dok je Srbija prepoznala njegov nabojni potencijal te imenovala beogradski aerodrom po njemu, čini se da mi u Hrvatskoj moramo još pričekati da noćna mora prestane.
