Kako bi trebali izgledati školski obroci? Postoje dva dokumenta koja to propisuju
Školski obroci rade se prema naputcima iz dva dokumenta – Normativa za prehranu učenika u osnovnoj školi i Nacionalne smjernice za prehranu učenika u osnovnim školama. Oba dokumenta su izdana od strane Ministarstva zdravstva, a u njima se nalazi detaljan popis hrane i namirnica koja bi se trebala koristiti za obrok učenika u školama, kao i popis onih stvari koje treba izbjegavati na školskim jelovnicima.
Foto: Pixabay | Screenshot
Uoči uvođenja besplatnih školskih obroka za sve učenike u osnovnim školama diljem Hrvatske i to od početka drugog polugodišta, izvukli smo najvažnije stavke iz dva dokumenta koji propisuju kako trebaju izgledati školski obroci. To su Normativ za prehranu učenika u osnovnoj školi i Nacionalne smjernice za prehranu učenika u osnovnim školama izdani od Ministarstva zdravstva i sadrže smjernice te su, kako piše u dokumentima, osnivači školskih ustanova dužni prehranu organizirati u skladu s navedenim normativima.
– U tom smislu smjernice sadrže praktične upute o planiranju prehrane i sastavljanju jelovnika u osnovnim školama, uzimajući u obzir referentne vrijednosti dnevnog unosa energije, bjelančevina, ugljikohidrata i vlakana, masti, minerala, vitamina i vode za djecu u dobi od 7 do 18 godina koja su umjereno tjelesno aktivna, kao i preporuke o režimu prehrane tj. o broju, vrsti i rasporedu obroka, preporučene vrste hrane i jela te hranu koju treba izbjegavati ili što rjeđe konzumirati, objašnjeno je na početku Nacionalnih smjernica.
Dokumenti sadrže preporuke kako kvalitetno organizirati prehranu za učenike
Režim i organizacija prehrane, stoji u Nacionalnim smjernicama, škole trebaju prilagoditi tako da budu osigurani pojedinačno svi obroci s obzirom na redoviti raspored nastave, aktivnosti i produženi boravak.
– Spajanje obroka se ne savjetuje te je između pojedinih obroka potrebno osigurati najmanje dva sata razmaka. Potrebno je uskladiti ustaljeno vrijeme za jelo, pri čemu za užinu treba osigurati najmanje 15 minuta, a za ručak najmanje 30 minuta. Doručak savjetujemo nakon drugog školskog sata, tako da školskoj djeci omogućimo zdravu naviku uzimanja prvog jutarnjeg obroka (zajutrak) prije škole. Preporuka je da se sat tjelesne i zdravstvene kulture ne održava dva sata nakon glavnog obroka, a naročito ne unutar prvog sata poslije glavnog obroka, piše u Nacionalnim smjernicama.
Što učenici trebaju jesti za zajutrak, ručak, a što za večeru?
Navodi se i da se pravilna prehrana djece i mladih sastoji od tri glavna obroka – zajutrak, ručak i večera te dva međuobroka – doručak i užina, a zatim je detaljno objašnjeno koja jela treba posluživati za određene obroke u danu.
– Za zajutrak/doručak treba upotrijebiti kruh od crnog pšeničnog, raženog ili zobenog brašna kojem valja mijenjati oblik: žemlje, kiflice ili rezani kruh, a miješani kukuruzni kruh valja izbjegavati budući da sadrži veliku količinu bijelog brašna (čitati deklaracije). Svaki dan u jelovnik uvrstiti mlijeko i/ili mliječne proizvode. Ako postoji mogućnost, treba poslužiti svježe pripremljene namaze od mahunarki (npr. slanutkov namaz, grah namaz), povrća ili ribe (tuna ili sardina). Mješavina žitarica za zajutrak/doručak u jelovnicima sastavljena je od nezaslađenih žitnih pahuljica, suhog voća, orašastih plodova i sjemenki. Kombinacija navedenih sastojaka u žitaricama može se mijenjati (ječmene, zobene, pšenične i ražene pahuljice), kombinacije suhog voća (marelice, šljive, smokve, grožđice), sjemenki (suncokreta, sezama, lana, bundeve) i orašastih plodova (orasi, lješnjaci, bademi). U mješavinu žitarica se po potrebi može, radi jačeg slatkog okusa, dodati još suhog voća te mala količina meda ako djeca odbijaju jesti jer im je premalo slatko, a postupno s prilagodbom djece na manje sladak okus smanjivati i stupanj zaslađivanja, stoji u Nacionalnim smjernicama.
Prednost mliječnim proizvodima, izbjegavati zaslađene mliječne napitke i marmelade
Zatim se preporučuje da doručak sadrži mlijeko ili mliječne proizvode, a ručak se treba sastojati od žitarica u što spada tjestenina, riža, ječam, kukuruz, heljda i slično i to u kombinaciji s povrćem i mahunarkama, odnosno bijelim mesom, ribom, jajima ili sirevima koji su pripremljeni u skladu s dobnim skupinama učenika.
– Za zajutrak i/ili doručak preporučuje se mlijeko ili mliječni proizvodi, mliječni napitci svježe pripremljeni, žitne pahuljice ili kruh od cjelovitog zrna, orašasti plodovi i sjemenke, sir, maslac, meki margarinski namazi, marmelada, med, mliječni namazi, svježe pripremljeni namazi od mahunarki, ribe ili povrća, mesni naresci, jaja, sezonsko voće i povrće, prirodni voćni sok, napisano je u Normativu.
Kod ovog obroka treba izbjegavati zaslađene mliječne napitke, a prednost treba dati marmeladama i džemovima s manje šećera, ali bez dodatka umjetnih sladila.
– Za ručak poslužiti juhe, kuhano povrće ili miješana variva od povrća, krumpira, mahunarki i žitarica, složena jela od mesa s povrćem, krumpirom i proizvodima od žitarica, meso, perad, riba, jaja, salate od svježeg povrća i voće. Krumpir kao prilog krumpir treba biti kuhan, pečen na malo masnoće, pire ili sastavni dio variva. Izbjegavati krumpir pržen u dubokom ulju, stoji u Normativu.
Kolači moraju biti s manjim količinama šećera i masti
Također se preporučuje češća priprema mesa peradi poput puretina i piletina kao i kunića te teletina i janjetina, a rjeđe crveno meso, a kada se priprema onda treba koristiti nemasnu svinjetinu i junetinu.
– Večera i bi se trebala sastojati od mlijeka, jogurta i drugih fermentiranih mliječnih proizvoda, mlijeka sa žitnim pahuljicama, pekarskih proizvoda iz cijelog zrna, tijesta i proizvoda od tijesta iz cijelog zrna: biskvitna tijesta i okruglice s voćem ili sirom, štrukle, savijače, pite i sl., voće, voćni sok bez dodanog šećera. Kolači mogu biti pripremljeni u školskoj kuhinji i industrijski gotovi kolači, s manjim količinama šećera i masti, prednost dati onima iz cijelog zrna bez kreme na osnovi sirovih jaja, stoji u Normativu.
U potpunosti izbjegavati pekarske proizvode, čokoladne namaze, paštete, hrenovke…
Hrana koju rijetko treba konzumirati ili u potpunosti izbjegavati je, prema Normativu, pekarski i slastičarski proizvodi, industrijski deserti, gazirana ili negazirana slatka pića, mesni, krem/čokoladni namazi, tvrdi margarini, hrana s velikim udjelom masti i hrana koja sadrži pretežno zasićene i trans masne kiseline, mesni proizvodi kod kojih je struktura homogena radi mljevenja (pašteta, hrenovke, mesni naresci i sl.) kao i instant juhe i jušni koncentrati te slični koncentrirani proizvodi.
Dokument tako, osim smjernica za organizaciju i upravljanje službom školske prehrane, definira i ugovore javne nabave i uvjete rada, kao i pripremu i dostavu obroka u skladu s potrebama odgovarajuće dobne skupine djece, istovremeno poučavajući i potičući djecu da usvoje pravilne prehrambene navike. Nacionalne prehrambene smjernice sastavni su dio Normativa za prehranu učenika u osnovnoj školi koji propisuje preporučene vrste hrane i jela, optimalni unos energije i hranjivih tvari kao i broj obroka i raspodjelu preporučenog unosa energije po obrocima.
