Ambasadorica Europskog ureda za odabir osoblja na Sveučilištu u Zagrebu Ana Lah otkrila nam je što sve potencijalni kandidati za posao ili stažiranje u institucijama EU mogu očekivati prilikom samog testiranja.
Za kandidate koji uspješno prođu proces selekcije, posao ili stažiranje u jednoj od institucija Europske unije predstavlja izuzetnu priliku da obogate svoje radno iskustvo. Inicijalni odabir kandidata obavlja EPSO odnosno Europski ured za odabir osoblja koji ima svoje ambasadore na brojnim europskim sveučilištima pa tako i u Hrvatskoj.
Više krugova testiranja i velika konkurencija
Ana Lah, studentica četvrte godine Pravnog fakulteta u Zagrebu, trenutno obnaša svoj drugi mandat kao ambasadorica EPSO-a na zagrebačkom Sveučilištu te nam je kroz razgovor približila sam selekcijski postupak. Nekoliko krugova testiranja i dugotrajno čekanje konačnih rezultata možda ne zvuči primamljivo ali naša sugovornica smatra da to nikako ne bi trebalo obeshrabriti potencijalne kandidate.
– Prije svega oni koji imaju ambiciju aplicirati za rad u institucijama Europske unije moraju znati kako postupak selekcije traje više mjeseci, što je potrebno radi osiguravanja kvalitete postupka. Natječaji se objavljuju periodički, a najčešće za poslove iz područja europske javne uprave, prava, ekonomije, revizije, informacijskih tehnologija te za poslove prevođenja. Naravno, postoji potreba i za mnogim drugim stručnjacima poput podmorskih biologa ili stručnjaka za sigurnost hrane,
a stalni se zaposlenici dijele na administratore (osobe s diplomom) i asistente,
kaže ambasadorica Lah.
Kasnije same institucije vrše odabir s liste uspješnih kandidata, a kako bi se uopće došlo na spomenutu listu najprije treba proći dva kruga testiranja.
Svi koji zadovolje formalne kriterije pozvani su na računalno testiranje
EPSO otvara natječaj na vlastitoj web stranici gdje zainteresirani trebaju napravit korisnički račun i prijaviti se. Svi koji zadovolje formalne kriterije bit će pozvani na računalno
testiranje koje se odvija u svim državama članicama, a u Hrvatskoj je to u Zagrebu.
Osobe koje pak ne žive u Zagrebu imaju plaćene putne troškove dolaska na testiranje.
– Računalo testiranje podrazumijeva test verbalnog razmišljanja (testira se sposobnost razumijevanja složenijih tekstova), numeričko testiranje (testira se sposobnost kandidata da
učinkovito analizira numeričke podatke), test situacijske prosudbe (kandidat se stavlja u realnu poslovnu situaciju te se razmatraju njegovi odgovori na izazove iz radnog okruženja) i test apstraktnog razmišljanja (nešto vrlo slično testu inteligencije), otkriva nam sugovornica.
Najuspješniji kandidati mogu očekivati poziv Centra za procjenu u Buxellesu, a obično se pozove dva i pol puta više kandidata nego što to natječaj traži. Testiranje može biti jednodnevno ili
dvodnevno, a svi troškovi smještaja i samog puta su plaćeni.
Naglasak je na kompetencijama, a ne na formalnosti.
Procjenu u Buxellesu vrši komisija koja se sastoji od stručnjaka za specifično polje te su ponovo pred kandidata stavljene četiri vrste testa. Studija slučaja je usmjerena na sposobnost prepoznavanja relevantnih problema i prijedloga rješenja.
Prezentacija bi trebala pokazati komunikacijske i organizacijske sposobnosti kandidata koji zatim ima interviju te na kraju testiranje rada u grupi. Ovaj je zadatak dizajniran da,
između ostalog, pokaže liderski potencijal kandidata i sposobnost rada u timu.
– Treba napomenuti da se grupa uvijek sastoji od 4 do 6 osoba, dodaje Lah.
Najuspješniji dolaze na listu uspješnih kandidata i tu prestaje uloga EPSO-a. Institucije odabiru kandidate koji su pozvani na intervju nakon čega se obavlja konačan odabir budućih zaposlenika. Oni odabrani mogu računati na sigurnu plaću i pristup dodatnim prilikama za usavršavanje.
Prilika za konkretan rad
– U većini slučajeva, kada se radi o razini administratora, kandidat mora imati barem prvostupničku diplomu i biti spreman dodatno usavršavati kompetencije. Pod tim mislim na stjecanje novih radnih vještina i učenje stranih jezika što je jako bitno, ističe ova ambiciozna studentica četvrte godine Prava u Zagrebu.
Ako ste mislili da je stažiranje u europskim institucijama posao bez mogućnosti pravog rada ambasadorica Ana Lah tvrdi da to nije točno.
– Kroz stažiranje se rade poslovi koji su inače namijenjeni stalnim zaposlenicima. Nema kuhanja kava i kopiranja već se rade pravi poslovi koji omogućuju stjecanje pravog radnog iskustva, zaključila
je sa smiješkom naša sugovornica.
Svi zainteresirani dodatne informacije mogu naći na www.eu-careers.eu i na Facebook stranici EU Careers Croatia, gdje mogu postaviti i pitanja ili
tražiti savjet.