Kako je Portugal dekriminalizirao sve droge i prepolovio broj ovisnika
Prije 16 godina Portugal je dekriminalizirao upotrebu svih droga, od marihuane do heroina. U to je vrijeme prema nekim procjenama zemlja imala 100.000 ovisnika o heroinu, više od 1.000 predoziranja na godinu i velikih problema sa širenjem virusa HIV-a. Situacija je danas puno drugačija.
foto: YouTube screenshot
Portugalska policija neće uhititi nikoga tko kod sebe ima manje od količine opojne droge koja se smatra desetodnevnom zalihom. Kod sebe možete imati gram heroina i amfetamina, dva gram kokaina ili 25 grama marihuane.
Ukoliko vas policija zatekne s tom količinom droge, nećete ići u zatvor niti dobiti novčanu kaznu. Umjesto toga, dobit ćete upozorenje i uputu da se javite u jedan od panela odvraćanja, u kojem će vam psiholozi, pravnici i socijalni radnici pokušati pomoći da prestanete s korištenjem droga. Većina se slučajeva odbacuje, dok se pojedincima koji se opetovano pojavljuju pred panelima propisuje liječenje, koje može biti različitog oblika, o motivacijskog savjetovanja do metadonskih terapija.
– U početku su nas strašno kritizirali, ali danas je sve drugačije. Ističu nas kao primjer jedne od najboljih praksi u borbi protiv ovisnosti, ispričao je za Vice Joao Goulao, liječnik specijaliziran za liječenje ovisnosti čiji su radovi korišteni u pisanju portugalskih zakona o prevenciji i suzbijanju upotrebe opojnih droga. Goulao danas radi kao nacionalni koordinator za droge.
Manje stigme, više pomoći
Način na koji portugalska država tretira droge i korisnike više je od puke dekriminalizacije. Veliku ulogu u prevenciji zloupotrebe droga ima zdravstveni sustav i dostupnost besplatne liječničke pomoći. U društvu u kojem ovisnici o drogama nisu stigmatizirani i bačeni na stup srama veće su šanse da će sami u jednom trenutku potražiti pomoć.
Mnoge države pokušale s različitim oblicima i razinama dekriminalizacije, ali ono što portugalski model izdvaja od drugih je holistički pristup. Čak i ako pretpostavljaju da je neka osoba pod utjecajem droge, portugalski policajci neće je uznemiravati ako ne radi probleme. Ljudi koji imaju problem s ovisnošću ne boje se obratiti liječniku ili socijalno službi za pomoć. Nema straha od zatvora, od kazni od pojavljivanja pred sudovima. Umjesto toga od institucija države dobit će pomoć i potporu.
Kada se ovakav sustav uvodio, mnogi su predviđali da će broj korisnika opojnih droga dramatično porasti. Iako je marginalno poraslo korištenje marihuane među adolescentima, rezultati su upravo suprotni.
Šesnaest godina nakon uvođenja, rezultati ovakvog pristupa itekako su vidljivi. 2001. godine broj novozaraženih HIV-om bio je 1,016, a 2012. brojka je pala na 56. Kada je program uveden, u Portugalu je od predoziranje godišnje umiralo 80 ljudi. a 2012. od predoziranja je umrlo samo 16 ljudi.
2000. godine, gotovo 1% svih stanovnika Portugala, oko 100.000 ljudi bilo je ovisno o heroinu. Ta je brojka danas prepolovljena.
– Danas imamo 50.000 ovisnika, a gotovo svi su uključeni u programe odvikavanja, ispričao je Goulao za Vice.
Ne odustaju od ljudi
Ovisnicima su cijelo vrijeme dostupne i mjere smanjenja štete, poput čistih igala i metadonskih terapija. Takve mjere štite od širenja bolesti i pomažu u sprječavanja predoziranja.
– Mjere smanjenja štete znače da ne odustajemo od ljudi. Čak i ako je netko još uvijek ovisnik, to ne znači da država ne bi trebala uložiti u njen dulji i bolji život., kaže Goulao.
Dekriminalizacija i mjere umanjenja štete brinu o ljudskim pravima korisnika droga, a u isto vrijeme omogućuju službama sigurnosti da sredstva utroše na druge stvari. Dekriminalizacija ne znači da državu nije briga što njeni građani konzumiraju, već samo znači promjenu paradigme u suzbijanju uporabe opojnih droga. Umjesto represijom i kaznama, broj ovisnika, ali i rekreativnih korisnika droga želi se smanjiti brigom o njihovom zdravlju. Uloga policije nije da hvata i uhićuje ljude, već da služi kao svojevrstan koordinator između korisnika droga i sustava javnog zdravstva.
Iako se brojke povezane sa heroinom najčešće koriste kao indikator uspjeha modela, čak 80 do 85% onih koji se javljaju u panele za odvraćanje su korisnici marihuane. najčešće prvi puta zatečeni s drogom. Ako se jave na razgovor, njihovi se slučajevi odbacuju, ali ako ne dođu na zakazani razgovor, na sljedeći ih upozorava policija. Ako se ne pojave plaćaju novčanu kaznu, a mogu dobiti i kaznu rada za opće dobro.
Sve ovo naravno ne znači da su droge u Portugalu legalne. Dileri i krijumčari droge i dalje dobivaju zatvorske kazne, a država se pridržava svih međunarodnih zakona o suzbijanju narkotika.
Unatoč krizi nema epidemije
Sve ove mjere pomoći ovisnicima velik su trošak za zdravstveni sustav, a kada im se pridodaju programi za olakšano zapošljavanje bivših ovisnika, prevencija i suzbijanje korištenja opojnih droga troši još više javnog novca. Ekonomska kriza i mjere štednje ostavile su velik trag na portugalskoj ekonomiji, a na udaru su se našli i programi pomoći korisnicima droga.
– Nikome nije lako, a korisnici droga naravno nisu nikakva iznimka. Mnogi naši korisnici nalaze se u teškim situacijama, kaže Goulao.
I u teškim vremenima, sustav je pokazao svoju vrijednost. Primjerice, kao posljedica krize i mjera štednje Grčki je sustav javnog zdravstva pretrpio bolne rezove. Mjere za pomoć ovisnicima srezane su, a zemlju je poharala epidemija HIV-a. Iako je slične rezove morao činiti i Portugal, slične epidemije tamo nije bilo.
– Ljudi se najčešće fokusiraju samo na dekriminalizaciju, ali kod nas je upalila jer su je pratile druge usluge poput besplatnih igala, terapeutskih zajednica, psihološkog savjetovanje i poticaja za zapošljavanje bivših ovisnika. Bila je to kombinacija zakona i usluga. Teško je danas naći ljude u Portugalu koji se protive dekriminalizaciji, rekao je Viceu Ricardo Fuentes, voditelj jedne od organizacija za pomoć zaraženima HIV-om.
