Ekonomist Keith Chen razmišljajući o jeziku kojim govori, zapitao se postoji li povezanost između jezika i našeg ponašanja? Najviše ga je zanimalo postoji li povezanost između jezika koji govorimo i ekonomskih odluka koje donosimo, odnosno je li s time povezana i naša sposobnosti da uštedimo novac? Chen je odlučio tu povezanost istražiti i saznati postoje li jezici koji prognoziraju ponašanje svojih govornika.
O povezanosti jezika koji govorimo i našeg ponašanja razmišljao je ekonomist Keith Chen, koji je odlučio detaljnije istražiti taj odnos. Chen se posebno fokusirao na vezu između jezika i ekonomskog ponašanja, odnosno sposobnosti da se uštedi novac, prenosi ideas.ted.com.
Kada ekonomisti uče od lingvista
Bihevioralni ekonomist, Keith Chen, došao je do fascinantnog otkrića u svojem istraživanju. Jezici u kojima ne postoji koncept budućnosti koji se izražava futurom, primjerice ‘Sutra pada kiša,’ umjesto ‘Sutra će padati kiša,’ su u korelaciji s visokim stopama štednje. U jezicima poput engleskog, razlikuju se prošlost, sadašnjost i budućnost, dok jezici poput kineskog koriste iste izraze da bi opisali jučerašnje, današnje ili sutrašnje događaje. Baveći se razlikom među jezicima, Chen je zaključio da govornici jezika kao što je engleski imaju 30 posto manju šansu da uštede novac od primjerice govornika kineskog jezika. Keith objašnjava da je puno teže uštedjeti ako govorimo o budućnosti kao o nekom dalekom, budućem vremenu nismo toliko motivirani da uštedimo novac, jer osjećamo da budućnost nije povezana sa sadašnjim događajima. Još neke zanimljive primjere povezanosti jezika i ponašanja pročitajte u nastavku.
Prostorna orijentacija i zajednica Pormpuraaw
U aboridžinskoj zajednici Pormpuraaw ne koriste se izrazi poput ‘desno’ ili ‘lijevo’ za opisivanje prostora ili udaljenosti. U zajednici Pormpuraaw koriste izrazi ‘jugoistočno’ ili primjerice ‘sjeverozapadno’, kako bi čitavo vrijeme mogli biti prostorno orijentirani. U toj se zajednici govori jezikom Kuuk Thaayorre, koji svojim govornicima omogućava da instinktivno znaju smjer kretanja, a takav način opisivanja prostora i kretanja postoji u trećini svjetskih jezika.
Krivnja i engleski jezik
U engleskom je uobičajeno reći da je netko slomio vazu, čak i kada je to bila nezgoda, dok će primjerice govornici španjolskog ili japanskog češće reći da se vaza razbila sama. Zbog toga govornici engleskog puno češće pamte ‘krivce’ od Španjolaca ili Japanaca, a i anglosaksonski je kazneni sustav usmjeren više na kažnjavanje počinitelja, nego na spas žrtve zločina.
Kako Zuñi i ruski utječu na doživljaj boja
Naša sposobnost da razlikujemo boje povezana je s načinom na koji ih u određenom jeziku opisujemo. Govornici jezika Zuñi nemaju različite riječi za žutu i narančastu boju i teško ih razlikuju, dok govornici ruskog jezika imaju različite riječi čak i za nijanse boja, primjerice svijetloplavu i tamnoplavu boju, zbog čega ih i bolje raspoznaju.
Rod u hebrejskom i finskom
U hebrejskom jeziku jasna je distinkcija rodova, dok ih finski gotovo ni ne prepoznaje, što je dokazano i u istraživanju provedenom 1980-ih, u kojem se pokazalo da su djeca koja govore hebrejski prepoznaju vlastiti spol godinu dana ranije od djece koja govore finski.