Kako poboljšati školstvo? Pitali smo Krešimira, najuspješnijeg učenika Hrvatske
Oskar znanja je nagrada koja se svake godine dodjeljuje učenicima koji su postizali najbolje rezultate na državnim i međunarodnim natjecanjima. Gledajući po ukupnom broju osvojenih Oskara znanja, Krešimir Nežmah je najuspješniji učenik naše zemlje. Danas je student zagrebačkog PMF-a, razmišlja o diplomskom studiju u Švicarskoj, a u razgovoru s nama prisjetio se svojih školskih dana i iskustava s natjecanja.
Foto: Barbara Trbojević / Hrvatski savez informatičara
Kao učenik Osnovne škole Matije Gupca iz Zagreba, a kasnije XV. gimnazije Zagreb, Krešimir Nežmah je na natjecanjima osvojio čak 27 Oskara znanja. Riječ je o nagradi koja se dodjeljuje učenicima za izniman uspjeh na državnim i međunarodnim natjecanjima, a dodjeljuje ju Agencija za odgoj i obrazovanje (AZOO). Uspjesi izvrsnih učenika poput Krešimira su važni, stoga smo ih odlučili istaknuti kroz Alumni projekt.
Koristeći tražilicu, na Alumni dijelu portala možete pronaći sve dobitnike Oskara znanja od 2005. godine pa nadalje. Rezultate je moguće filtrirati prema određenim natjecanjima, županiji ili mjestu. Projekt Alumni mapirao je najbolje učenike i profesore prema kriteriju osvojenih Oskara znanja, a napravili smo ga u suradnji s Hrvatskom zajednicom županija.
Da bismo doznali nešto više o izvrsnim učenicima, obratili smo se Krešimiru kao jednom od najuspješnijih alumnija i porazgovarali s njim o njegovim iskustvima s natjecanja. Nije uvijek bilo lako uskladiti obveze u školi i one koje proizlaze iz sudjelovanja na natjecanjima, rekao nam je, što je jedan od razloga zašto mu se puno više sviđa način izvođenja nastave kakav ima na faksu.
Danas studira i razmišlja o diplomskom studiju i doktoratu u inozemstvu. U slobodno vrijeme pomaže drugim učenicima u pripremama za natjecanja i drži dodatne sate iz informatike. Upitali smo ga i što misli o položaju izvrsnih učenika u školskom sustavu te kako bi se školstvo, po njegovom mišljenju, moglo poboljšati, a cijeli razgovor s Krešimirom pročitajte ispod.
Kakav je osjećaj znati da imaš najviše Oskara znanja u državi, odnosno da si iz te perspektive najuspješniji učenik u Hrvatskoj?
Drago mi je vidjeti da imam najviše Oskara znanja. Uživao sam baveći se natjecanjima u srednjoj i osnovnoj školi. Natjecanja su mi okupirala dosta vremena, a i dobar dio mojih prijatelja i poznanika je iz tog kruga ljudi. Na kraju ti Oskari predstavljaju moju sažetu povijest uspjeha i lijepo je vidjeti da imam priznanje za višegodišnji rad.
Iz perspektive izvrsnog učenika, kakvo je tvoje viđenje školskog sustava? Kakav je položaj izvrsnih učenika unutar njega?
Škola me često frustrirala i predstavljala prepreku. Cijelo vrijeme sam imao sliku toga kako želim provoditi vrijeme, što želim raditi i što učiti, a u školi je bilo toliko praznog hoda. Koliko je predmet bio zanimljiv je uglavnom ovisilo o profesoru, no sve skupa mi se činilo kao da ima previše gradiva. Idealno bi bilo kad sudjelovanje na nastavi ne bi bilo obavezno, samo ispiti i takve stvari, i da nema zadaća.
Općenito bih volio da je škola bila manje restriktivna i manje kontrolirala moje provođenje vremena. Sada sam na faksu i puno mi se više sviđa takav oblik nastave. Zbog natjecanja sam često izostao s nastave i profesori su ulazili u susret s tim (na kraju sam pisao sve ispite kao i ostali, no nešto kasnije), zbog čega sam im jako zahvalan.
Što bi se u školskom sustavu, po tvom mišljenju, moglo mijenjati?
Osim već spomenutog u 2., možda povećati mogućnost izbora za predmete ili mogućnost da se bira koje predmete slušati opsežno, a koje u smanjenom opsegu gradiva. U svakom slučaju, sustav treba prilagoditi većini, a mislim da iskustvo poput mojeg nije previše reprezentativno. Zato treba uzeti ono što kažem sa zrnom soli.
Imaš li neko iskustvo s nekog od brojnih natjecanja na kojima si bio, a koje ti se posebno urezalo u pamćenje?
Natjecanja su obično u nekoj stranoj državi i jedan od super dijelova natjecanja je što imamo priliku upoznati se s nekim novim gradom i drugim natjecateljima. Razgledali smo puno toga u New Yorku, probavali smo hranu iz Azerbajdžana, išli na rafting u Slovačkoj. Najbolja sjećanja su neka vezana više uz interne fore pa ne mogu izdvojiti nešto specifično da bude smisleno.
U postizanju tvojih uspjeha, koja je uloga bila tvog mentora?
Riječ “mentor” tu može imati više značenja. Natjecanja koje provodi AZOO pretpostavljaju da je mentor upravo profesor pripadnog predmeta u školi. Meni su profesori predmeta iz kojih sam se natjecao olakšali tako što sam za vrijeme nastave mogao raditi zadatke s natjecanja.
No većina priprema se odvija izvan škole, u obliku samostalnog rada te rada sa starijim natjecateljima. Barem što se tiče informatike i matematike, kod nas je jako dobro organiziran sistem priprema gdje bivši natjecatelji drže radionice ili predavanja za mlađe generacije. Ovo se odvija u sklopu udruga Zagrebačkog računalnog saveza i Hrvatskog saveza informatičara, uz radionice tijekom godine te ljetne i zimske kampove.
Sve se to održava više manje na dobroj volji i ljubavi za tim čim se bavimo. Proći kroz takav sistem je nedvojbeno ogromna pomoć i pomaže u usmjeravanju, no na kraju treba raditi sam.
Čime se trenutno baviš? Imaš li planove za budućnost?
Trenutno studiram matematiku na zagrebačkom PMF-u, 2. godina. Nakon što završim preddiplomski studij, planiram za diplomski studirati dalje u Švicarskoj na ETH-u, možda ostati i na doktoratu. Ne znam još što i gdje ću točno raditi, volio bih živjeti kasnije u Hrvatskoj.
Vodim par puta tjedno pripreme u Zagrebačkom računalnom savezu i držim satove dodatne nastave iz informatike u MIOC-u. Tijekom godine sam pripremao zadatke i vodio hrvatsko otvoreno natjecanje u informatici te sudjelovao u organizaciji za srednjoeuropsko natjecanje iz informatike, koje se održalo ovaj puta u Hrvatskoj.
Dio vremena za ljeto sam radio kao intern programer u Optimoroute-u, jednom hrvatskom startupu. Trenutno većinom proučavam stvari iz teorijske matematike. Ne znam i dalje hoću li ići više u smjeru akademije ili industrije, no trenutno naginjem više na akademiju. U svakom slučaju sada je u
planu isprobavati da vidim koliko mi se što sviđa.
Projekt Alumni mapirao je najbolje učenike i profesore prema kriteriju osvojenih Oskara znanja, a napravili smo ga u suradnji s Hrvatskom zajednicom županija. Koristeći tražilicu, na Alumni dijelu portala možete pronaći sve dobitnike Oskara znanja od 2005. godine pa nadalje.
Pročitajte i ostale razgovore s najuspješnijim učenicima Hrvatske koje smo pronašli koristeći Alumni dio portala:
Srećko je najuspješniji učenik svoje županije: ‘Ne stavljamo dovoljan naglasak na izvrsnost’
Ilija Srpak je jedan od najuspješnijih učenika Hrvatske: Evo što misli o našem školstvu
Kako poboljšati školstvo? Pitali smo Krešimira, najuspješnijeg učenika Hrvatske
Josip je jedan od najuspješnijih učenika u zemlji: ‘Do ovog trena nisam to ni znao’
Sustav ocjenjivanja treba mijenjati? Jedan od najuspješnijih učenika to misli, objasnio nam je zašto
Klaudija je jedna od najboljih učenica Hrvatske: Rasturala je na natjecanjima iz astronomije
‘Imamo previše odličnih, a premalo izvrsnih učenika’: Evo kako uspješan učenik vidi školski sustav
Luka je jedan od najuspješnijih učenika u zemlji: ‘Nadam se da će netko skinuti taj rezultat’
