Depresija je sveprisutna, a najčešće pogađa mladu populaciju izloženu stresu i pritiscima okoline. Doznajte kako se dijagnosticira, suzbija i liječi.
Depresija se nerijetko naziva bolešću 21. stoljeća te najtmurnije prognoze najavljuju da će kroz 20-ak godina od nekog oblika ovog mentalnog poremećaja bolovati gotovo polovina odraslog stanovništva u razvijenim zemljama.
S obzirom da je najčešće doba nastanka depresije od dvadesete do tridesete godine života njome su vrlo često pogođeni studenti i općenito mladi ljudi. Ovaj mentalni poremećaj može biti različitog intenziteta i prirode, a očituje se lošim raspoloženjem, niskim samopouzdanjem i gubitkom interesa za nekoć ugodne aktivnosti.
Simptomi i znakovi depresije
Depresija ima negativan utjecaj na posao i učenje, a može se odraziti i na apetit te seksualni nagon. Ova bolest se dijagnosticira razgovorom s psihijatrom i ne postoje labaratorijski testovi za dokazivanje iste.
Simptoma je više, a najčešći su razdražljivost, izolacija, osjećaj bespomoćnosti, mržnja usmjerena prema sebi i misli o suicidu. Mogu se još pojaviti i promjene u apetitu, koncentraciji, usporenost, problemi sa spavanjem i manjak seksualne želje.
Uzroci depresije
Naučnici smatraju da u depresiji ulogu igraju biološki, psihološki i društveni faktori. Ovom poremećaju su skloniji samci nego ljudi s obiteljima, a također češće pogađa žene nego muškarce.
Uzrok depresije može biti obiteljska povijest jer je, tvrde stručnjaci, djelomično nasljedna. Također okidač za razvoj iste mogu biti stresni događaji, samoća ili odbacivanje iz grupe te stres i financijska nesigurnost.
Osim toga depresiji su skloniji ljudi koji su često bolesni ili koji su pak pretrpjeli neko fizičko ili psihičko zlostavljanje.
Ukoliko osoba prepozna simptome depresije kod sebe bitno je da potraži stručnu pomoć jer je spontani oporavak jako rijedak i događa se u svega 10 posto slučajeva.
