Kakva je bila popularnost vojnog roka od 2008. do danas? Obučeno malo manje od 10.000 ročnika
Služenje obveznog vojnog roka u Hrvatskoj je zamrznuto je 1. siječnja 2008. godine, a model je zamijenjen dragovoljnim služenjem istog. Kako se tema uslijed trenutnih događanja u Ukrajini ponovno aktualizirala, upitali smo MORH o statistici dragovoljnog roka, koliko se muškaraca a koliko žena prijavilo od 2008. godine do danas. Uz to smo saznali i neke dodatne detalje o uvjetima koje zainteresirani pojedinci moraju ispuniti.
Screenshot: YouTube/MORH
Pitanje služenja obveznog vojnog roka u Hrvatskoj se javnosti pojavljuje povremeno, najčešće izazvano ničime, no u posljednje vrijeme razloga itekako ima. Rat koji traje u Ukrajini, te nedavni slučaj pada bespilotne letjelice na zagrebačkom Jarunu aktualizirali su sva pitanja o vojsci, pa tako i o vojnom roku, a temu, barem trenutno, dignuli iz mrtvih. Ideju o vraćanju obveznog vojnog roka otvoreno je podržalo i nekoliko političara u javnim nastupima, a nas je zanimalo, koliko je zapravo popularno služenje vojnog roka dok (još) nema zakonske osnove kojom bi se građane na njega obvezalo.
Iz MORH-a navode kako se odluka Hrvatskog sabora o zamrzavanju služenja obveznog vojnog roka odnosila i na obnašanje vojne obveze u civilnoj službi. Njenim donošenjem, pišu, vojni obveznici više nisu slani na obnašanje civilne službe u pravne osobe te u državna tijela i tijela jedinice lokalne i područne samouprave.
Obvezni vojni rok zamijenio program dragovoljnog vojnog osposobljavanja
Taj program ročnicima otvara priliku da steknu vojna znanja i vještine za obnašanje vojničkih dužnosti u Oružanim snagama RH. Od njegovog početka spomenute 2008. godine, on ujedno predstavlja i uvjet za prijam u djelatnu vojnu službu. Time se, nadodaju iz MORH-a, stječe mogućnost sudjelovanja u razvrstanoj pričuvi.
Obuka se provodi u Požegi i na vojnom poligonu Gašinci, a traje 8 tjedana. Nakon uspješnog završetka programa obuke, a u skladu s postignutim rezultatima u obuci, odabranim ročnicima može se ovisno o stručnoj spremi ponuditi sklapanje ugovora o osposobljavanju za djelatnog vojnika i dočasnika (SSS), odnosno o izobrazbi časnika (VŠS i VSS), potpisom kojim se stječe status djelatne vojne osobe.
Citiraju Pravilnik o dragovoljnom vojnom osposobljavanju po kojem se jasno propisuju uvjeti koji moraju biti ispunjeni prije nego se osoba prijavi na program. Tako se, pod istim uvjetima, jednako mogu prijaviti i žene i muškarci starosti od 18 godina do kraja kalendarske godine u kojoj navršavaju 30 godina života. Uvjeti koji se od svakog kandidata očekuju kažu,
– da je dragovoljac zdravstveno sposoban/na za vojnu službu
– da se protiv njega ne vodi kazneni postupak
– da nije osuđivan na bezuvjetnu kaznu zatvora za bilo koje kažnjivo djelo u trajanju više od šest mjeseci
– da nije odslužio vojni rok
– da nije podnio zahtjev za otpust ili odricanje od hrvatskog državljanstva.
Od 2008. do 2021. obučeno nešto manje od 10.000 kandidata
Prijave za dragovoljno vojno osposobljavanje moguće su tijekom cijele godine, napominju iz MORH-a. Zahtjevi za njih se podnose u Područnim odsjecima za poslove obrane prema mjestu prebivališta.
Iznose i statistiku po kojoj je vidljivo kako je u razdoblju od 2008. do 2021. godine na program dragovoljnog vojnog osposobljavanja, kroz 32. naraštaja, ukupno upućeno 10.459 kandidata, od kojih je 9.065 muškaraca i 1.394 žena. Od spomenutog broja ukupno upućenih kandidata, dragovoljno vojno osposobljavanje završilo je 9.925 ročnika (8.597 muških i 1.328 žena), preciziraju iz MORH-a.
Podsjećamo, nedavno smo objavili rezultate naše ankete po kojoj se većina naših čitatelja (61,2 posto) izjasnila protiv služenja obveznog vojnog roka. Cijelu su raspravu popratili i komentari od kojih su neki predlagali da se vojno sposobne i politički aktivne pošalje prve. Neki od njih su upravo dan prije toga u emisiji Otvoreno HRT-a raspravljali o toj temi, kada je zastupnik Mosta Miro Bulj predložio da se svim srednjoškolcima pokažu osnove korištenja puške.
