Kakva studioznost! HDZ i HNS već se godinu dana ‘konzultiraju’ oko 8 predloženih imena za Nacionalno vijeće za obrazovanje
Prije sada već dalekih godinu dana, Vlada je predložila Saboru imenovanje dijela članova i predsjednika Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje (NVOO). Zbog isteka mandata sedam dotadašnjih članova, bilo je potrebno popuniti upražnjena mjesta, kao i mjesto predsjednika NVOO-a. No, cijela priča danas i dalje stoji na istom mjestu kao i prije godinu dana. Uslijed preslagivanja u Vladi, tražile su se dodatne konzultacije oko predloženih imena, a doznali smo da se vladajući oko Vijeća još uvijek konzultiraju. Istovremeno, stručno i strateško tijelo predviđeno Zakonom o odgoju i obrazovanju, koje prati kvalitetu predtercijarnog obrazovanja i brine o razvoju nacionalnog kurikuluma, više od godinu dana nema kvorum i de facto ne postoji.
Foto: Ivan Božić|srednja.hr
U svibnju prošle godine, Vlada RH uputila je u Sabor na donošenje odluku o imenovanju dijela članova i predsjednika Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje, stručnog i strateškog tijela koje prati i nadzire kvalitetu odgoja i obrazovanja, od predškolskog do srednjoškolskog.
Naime, početkom 2017. mandat je istekao predsjednici NVOO-a Jasni Krstović, kao i dijelu članova – Vlatku Previšiću, Petru Bezinoviću, Marku Aleriću, Adrijani Višnjić Jevtić, Lidiji Kralj, Mireli Lekić i Borisu Jokiću. Stoga je Vlada u svibnju 2017. za novoga predsjednika predložila Nevena Hrvatića s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a za nove članove Đuru Blažeku, Suzanu Vuletić, Alexandera Buczynskog, Evu Kirchmayer Bilić, Valentinu Jerković, Ljiljanu Klinger i Ivanu Katavić.
Pisali smo tada detaljno o istaknutom konzervativno-klerikalnom profilu većine predloženih članova, a daljnja procedura njihova imenovanja u Saboru stala je s preslagivanjem u Vladi u lipnju prošle godine. Tjednik Express pisao je krajem ožujka ove godine da bi novi članovi i predsjednik svaki čas trebali biti potvrđeni u Saboru, no niti tada se to nije dogodilo. Kolege iz Expressa dodatno su problematizirale kompetencije i životopis predložene profesorice Suzane Vuletić s osječkog KBF-a; verzije njezina životopisa mijenjale su se sa skoro svakim novinarskim upitom kolega pa toplo savjetujemo da pročitate njihov zanimljiv tekst.
Jednogodišnje konzultacije HDZ-a i HNS-a
Osim što Sabor imenuje članove NVOO-a, prema Poslovniku o svom radu, Nacionalno vijeće za odgoj i obrazovanje za svoj rad odgovara Hrvatskom saboru kojemu jednom godišnje podnosi izvješće o radu.
Nacionalno vijeće svoja je izvješća za prve dvije godine rada (2013. i 2014.) podnosilo pred saborskim Odborom za obrazovanje, znanost i kulturu. Stoga smo upitali Vesnu Bedeković, predsjednicu saborskog Odbora za obrazovanje, kada se može očekivati kompletiranje NVOO-a i hoće li u tom smislu saborski Odbor utjecati na Vladu i koalicijske partnere da konačno odluče o imenima članova i predsjednika i upute ih u Sabor na imenovanje.
Bedeković nam je rekla da je u dnevni red sjednica Odbora održanih 27. lipnja 2017. i 19. rujna 2017. uvrstila prijedlog odluke o razrješenju dosadašnjih i imenovanju predloženih članova. Ističe kako je radi potrebe dodatnih konzultacija navedena točka skinuta s dnevnog reda Odbora.
– Očekuje se da će Prijedlog odluke o razrješenju predsjednice i dijela članova Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje i Prijedlog odluke o imenovanju predsjednika i dijela članova za imenovanje Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje nakon obavljenih konzultacija uskoro biti uvršteni u dnevni red sjednice Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora, stoji u odgovoru koji nam je uputila Vesna Bedeković.
Iz njenog se odgovora zapravo može iščitati da vladajući HDZ i HNS već godinu dana održavaju konzultacije oko predloženih imena za Nacionalno vijeće za odgoj i obrazovanje.
Dvostruki kriteriji HNS-a, ovisni o njihovoj (o)poziciji
Nije teško pretpostaviti odakle proizlaze ove detaljne konzultacije koalicijskih partnera – krajem svibnja prošle godine, nakon što je Vlada predložila imena novih članova, HNS (tada još uvijek u opoziciji) je odabir imena za NVOO nazvao skandaloznim i nedopustivim. Osim toga, isticali su da će se promjene i odluke o hrvatskom obrazovanju voditi pod “ultrakonzervativnom palicom Željke Markić”.
– Potpuno je nejasno koji su kriteriji za odabir osoba koje će činiti ovako važno tijelo, sam odabir je netransparentan, a poruka koju Vlada i Ministarstvo obrazovanja i znanosti šalju njihovim odabirom krajnje je zabrinjavajuća, govorili su krajem svibnja 2017. iz HNS-a, samo nekoliko dana prije no što su ušli u Vladu.
I dok su tada smatrali da se radi o iznimno važnom tijelu, čini se kako su ulaskom u vladajuću koaliciju na NVOO – zaboravili. Naime, o NVOO-u već godinu dana šute i HNS i HDZ.
Jedina dosadašnja predsjednica NVOO-a smatra da je Vijeće zakonski postavljeno uz previše soft nadležnosti da bi ga se slušalo
O pasiviziranom i trenutačno nepostojećem NVOO-u pričali smo sa zasad jedinom predsjednicom Vijeća, profesoricom Jasnom Krstović s Učiteljskog fakulteta u Rijeci. Četverogodišnji mandat joj je istekao početkom 2017., no ona zapravo još uvijek čeka službeno razrješenje s te pozicije. Istaknula nam je potrebu da se urede kriteriji za odabir članova, kao i sama procedura izbora.
– Kada sam se prijavljivala za NVOO prije pet godina, javila sam se na javni poziv, o čemu je Ministarstvo odlučivalo, dalje predlagalo imena Vladi koja je odluku slala na potvrđivanje u Sabor. Tadašnja oporba napadala je takav način izbora i procedure i bila je u pravu, jer nikada u ovim postupcima izbora članova nije bilo javno objavljeno tko se sve prijavio i po kojim su se pravilima članovi birali, kaže nam Krstović.
Uspoređujući nadležnost i ulogu NVOO-a i primjerice Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, Krstović kaže kako potonje ima snažne alate s kojima utječe na sustav i kako je vrlo moćno, dok je NVOO zakonski postavljeno uz previše soft nadležnosti da bi ga se slušalo.
Krstović: ‘Dvogodišnja dinamika izmjene polovice sastava Vijeća dovela je do destabilizacije tijela’
– NVOO daje preporuke, ali one imaju mali značaj. Uz to, NVOO-u je operativu pružalo Ministarstvo, dok ostalim vijećima operativu pružaju agencije. Iz toga je proizlazio problem s financiranjem rada Vijeća, kao i problem u tumačenju odnosa i nadležnosti, s obzirom na to da je NVOO zamišljeno kao saborsko tijelo, kaže Krstović i dodaje da je suradnja Vijeća s drugim instancama funkcionirala po principu gluhog telefona – nitko ih nije slušao.
Naglasila nam je i kako je u svojim godišnjim izvještajima uvijek isticala problem procedure izbora članova, kriterija po kojima se biraju, nejasne razdjelnice nadležnosti Vijeća, kao i nejasan opseg djelovanja. Uz to, Krstović smatra i kako je dvogodišnja dinamika izmjene polovice sastava Vijeća zapravo dovela do destabilizacije samog tijela.
Zamjenica bivšeg ministra Jovanovića o tome kako je NVOO inicijalno zamišljeno i definirano
S druge strane, Marija Lugarić, zamjenica bivšeg ministra obrazovanja Jovanovića, koja je radila na izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju kojim je u sustav uvedeno NVOO 2013. godine, pojašnjava da je dvogodišnja dinamika izmjene članova osmišljena kako bi tijelo zadržalo kontinuitet rada, kako bi zadržalo institucionalnu memoriju te da na taj način nikada ne zastaje u svome radu.
– NVOO je zamišljeno kao stručno tijelo koje odgovara Saboru, koji bi na taj način jednom godišnje kvalitetno raspravljao o predtercijarnom obrazovanju. Ideja Vijeća je bila da ono bude svojevrsni reality check politike, odnosno da se odluke koje donosi Ministarstvo s razine policyja stručno raspravljaju, ističe Lugarić.
Lugarić smatra da ministrici Divjak trenutačno ne odgovara funkcionalno Vijeće
Dodaje kako je posve opravdano da se nakon nekoliko godina razmotri uloga Vijeća i eventualno revidira, no ističe kako bi i dalje u fokusu trebala ostati glavna ideja NVOO-a – da se kroz njega postigne konsenzus.
– Radi se o relativno novom tijelu koje još nije stiglo imati normalan ciklus izmjene, u tom je periodu bila istaknuta i politička nestabilnost tako da niti Vijeće niti Vlada nisu imali priliku zapravo vidjeti gdje stoje po pitanju NVOO-a, kaže Lugarić, a trenutno stanje u kojem Vijeće zapravo ne postoji karakterizira – traljavošću. Osim toga, smatra da ministrici Divjak trenutačno ne odgovara Vijeće koje funkcionira s obzirom da ono odgovara direktno Saboru, a ne njoj kao ministrici.
Lugarić zaključuje kako odgovornost leži na Saboru da na neki način natjera Vladu da konačno formira puni sastav Vijeća.
Lijevo smetalo
Kad god se vladajuća koalicija konačno usuglasi oko imena članova i predsjednika i kada (i ako) Vijeće profunkcionira, nakon četiri godine postojanja čeka ga redefinicija nadležnosti i ovlasti. Tijelo koje je zamišljeno da se u sklopu njega stručnjaci bave predtercijarnim obrazovanjem te da direktno odgovaraju Hrvatskom saboru, sada je u potpunosti marginalizirano i zanemareno, a čini se kako vladajućima takva situacija zapravo i odgovara.
Štoviše, u sadašnjim okolnostima nejasnih zaduženja i nadležnosti oko kurikularne reforme, oko kojih se ispod glasa sučeljavaju Ministarstvo, Ekspertna radna skupina pa i premijerovo Posebno stručno povjerenstvo, teško je očekivati da bi ministrici Divjak odgovaralo još jedno tijelo koje ima pravo isticati svoje mišljenje o pitanjima važnim za razvoj sustava predtercijarnog obrazovanja i nacionalnog kurikuluma, i to direktno Hrvatskom saboru. U tom smislu, može ga se okarakterizirati kao ‘lijevo smetalo’, pogotovo ako bi u tom tijelu sjedili članovi nenaklonjeni resornoj ministrici koja parcijalnim eksperimentom ‘Škola za život’ radi nesustavan zahvat baš u predtercijarni dio sustava odgoja i obrazovanja.
