Kakvi profesori trebaju biti da budu dobri profesori? Ovo su zaključci s naše konferencije

Moć dobre priče i vještina storytellinga, odnos povjerenja sa studentima i poticanje njihove motivacije važni su alati u arsenalu svakog profesora, jedan je od zaključaka panela održanog na konferenciji Obrazovanje na prekretnici. Panel je posvećen vještinama dobrih profesora, a doznali smo i što je to flipped classroom, koje su prednosti takvog načina predavanja iz studentske perspektive te zašto uloga profesora nije zabavljati studente.

Na konferenciji Obrazovanje na prekretnici održan je panel ‘kakvi profesori trebaju biti da budu dobri profesori’ pod pokroviteljstvom RIT Croatia | Foto: Niko Gogo

Konferencijom Obrazovanje na prekretnici srednja.hr je proslavila svoj jedanaesti rođendan. Događaj se održao 7. studenog u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti. Kroz sedam panela i četiri predavanja, raspravljali smo o aktualnim temama i novostima u obrazovnom sektoru, a jedan panel posvetili smo pitanju kvalitetnih nastavnika.

U panelu pod nazivom ‘Kakvi profesori trebaju biti da budu dobri profesori‘ raspravljalo se, između ostalo, o tome kako danas treba izgledati predavanje, kakvi trebaju biti profesori, a kakvi studenti i razlikama u načinu predavanja između Hrvatske i SAD-a. Panel je ugostio Maju Vidović, profesoricu menadžmenta ljudskih potencijala, Petera Schmidta, profesor računovodstva te Andreu Đanić, studentica Međunarodnog poslovanja. Panel se održao pod pokroviteljstvom RIT Croatia.

Profesor računovodstva na RIT Croatia Peter Schmidt, Andrea Đanić, studentica Međunarodnog poslovanja na RIT Croatia i Maja Vidović, profesorica menadžmenta ljudskih potencijala na RIT Croatia | Foto: Niko Gogo

Kako učiniti svoj predmet zanimljivim?

Jedna od važnih vještina dobrih profesora je da svoj predmet mogu približiti studentima, a o načinu na koji on to čini, govorio je profesor Peter Schmidt. Profesor predaje Računovodstvo, predmet koji se studentima na prvu ne čini ‘glamuroznim’. Njegova uloga jest pokazati da su brojke u pozadini svega što će raditi, pojasnio je profesor.

– Svaka glamurozna djelatnost ima puno vježbe i puno truda koji se ne vidi. I tako je s računovodstvom koje je temelj svega u biznisu. Ne možeš ništa odlučivati bez da znaš brojke. To je jedan dio koji naglašavam u predavanju. Zašto mi to učimo? Ja ne želim da vi postanete računovođa, nego želim da naučite razmišljati o brojkama, rekao je Schmidt.

Peter Schmidt, profesor računovodstva na RIT Croatia | Foto: Niko Gogo

Nakon svoje prve godine predavanja, nije bio sretan kako je to išlo, prisjetio se profesor. Zapitao se kako on to može bolje, a potom pronašao način predavanja koji se zove flipped classroom. Riječ je o načinu držanja nastave u kojem su predavanja snimljena i studenti ih slušaju kod kuće, a potom na nastavi vježbaju, raspravljaju i postavljaju pitanja.

– Tu ima puno prednosti. Imam studente kojima engleski nije prvi jezik. Lakše je razumjeti govor nego pročitati dugačke stručne tekstove. Mogu ponoviti predavanje ili dio predavanja kad im nešto nije jasno. Mogu pratiti olovkom i papirom što ja izračunam, da shvaćaju što je to. To su ipak prednosti koje nemaš u običnom sustavu, naveo je profesor.

‘Zadaća profesora nije da održiš stand-up komediju’

Danas sve češće nailazimo na ideju da predavanja studentima moraju biti zabavna, a na nju se osvrnula profesorica Maja Vidović. Tržište rada današnjice ne treba radnike koji mehanički obavljaju zadatke kao što je bio slučaj u prošlosti, objasnila je profesorica. Današnja zanimanja su kreativna, fluidna i brzo se mijenjaju, a obrazovanje treba pratiti te promjene. Predavanja mogu ponekad biti ex cathedra, smatra profesorica, no njihov cilj treba biti da rasplamsaju znatiželju kod studenata.

– Čini mi se da je od tud krenula ideja da predavanje treba biti zabavno. Pri tome bih ja ubacila još jedan dio. Zadatak, zadaća profesora nije da dođeš i održiš malte ne stand-up komediju. Ja se ne trudim to odraditi sa svojim studentima. Nego baš onaj pozadinski dio, motivacijski. Da oni vide širu sliku, da razumiju zašto nešto radimo, navela je Vidović.

Maja Vidović, profesorica menadžmenta ljudskih potencijala na RIT Croatia | Foto: Niko Gogo

Važno je da se s učenicima primjenjuje hands-on pristup učenju kroz koji će naučiti kako primjenjivati naučeno, dodala je profesorica. Ta ideja se ustalila u američkom obrazovnom sustavu, kojem pripada i RIT Croatia.

– Užasno puno studenti uče kroz primijenjene radove. Nije poanta da učenici nabubaju neke stvari, da nauče, da znaju različite vrste, nego da znaju primijeniti, danas bez toga nema ničega. Da li treba biti zabavno? Pa treba, ali ne na način da ja budem stand-up komičar i zabavljam ih, nego da ih toliko zagolicam i zaintrigiram, da žele, istaknula je profesorica.

Zašto studenti vole flipped class?

Studentica Andrea Đanić govorila je o svom iskustvu s takvim načinom predavanja. Flipped class je njen najdraži način predavanja, jer se njime izbjegnu problemi s kojima se studenti inače suočavaju na predavanjima, u prvom redu slaba koncentracija.

– Ja ću si pustiti tu snimku kad sam kod kuće, naspavana, sita, koncentrirana, imam vremena i ja ću tu sad sjesti i to ću raditi. To zahtijeva neku dozu samodiscipline gdje ću staviti mobitel sa strane, neću upaliti televiziju, ali ja bih to rješavala time da bi uzela bilježnicu, papir, ja bi si nešto zapisivala i onda bih ja tako zapravo imala pitanja, pojasnila je studentica.

Andrea Đanić, studentica Međunarodnog poslovanja na RIT Croatia | Foto: Niko Gogo

Takav način pitanja podiže motivaciju studentima, jer kad dođu na predavanje već nešto znaju, dodala je. Za kraj, osvrnula se i na vještine koje moraju imati studenti da bi bili dobri.

– Ako si ne organiziram dan tjedan dana unaprijed, ništa od tog. Znači organizacija, organizacija i još malo organizacije. Da moram u jednoj riječi reći, bila bi to organizacija, zaključila je Andrea za kraj.

Cijeli panel o vještinama dobrih profesora pogledajte ispod.

Portal srednja.hr održao je konferenciju Obrazovanje na prekretnici. Događaj se održao 7. studenog, a kroz sedam panela i četiri predavanja govorili smo o aktualnim izazovima pred kojima se obrazovni sustav nalazi. Više o konferenciji možete pročitati u rubrici Obrazovanje na prekretnici. Pretplatnici portala srednja.hr, bilo mjesečni ili godišnji, cijelu konferenciju još uvijek mogu pogledati online. Kako biste pogledali snimke s konferencije, pretplatite se putem ove poveznice i postanite dio naše zajednice. Snimke će biti vidljive u rubrici srednja.hr+. O svim pogodnostima pretplate pročitajte ovdje.