Kakvi su radnici pripadnici generacije Z? ‘Moja generacija nekako očekuje da im se sve servira’
Tema četvrte epizode našeg Redakcija podcasta bila je generacija Z, točnije zoomeri na poslu. Matej, Marko i Petra razgovarali su o tome kakvi su radnici pripadnici generacije Z, zašto ne pristaju na neke stvari koje su starijim generacijama bile prihvatljive i tko je točno kriv za to što neki od njih baš i ne znaju sastavljati mailove. Poslušajte novu epizodu i saznajte kakva iskustva imaju poslodavci s generacijom Z i što je zoomerima bitno prilikom odabira posla.
U novoj epizodi Redakcija podcasta razgovarali smo o generaciji Z, odnosno o njihovom pristupu poslu i ponašanju na tržištu rada. Kako bi bili maksimalno fer i predstavili sve zastupljene strane, sudjelovao je jedan neupitni pripadnik generacije Z (Matej), jedan okorjeli milenijalac (Marko) i jedna pripadnica one ‘ni na nebu ni na zemlji’ generacije za koju nitko nije siguran je li riječ o milenijalcima ili zoomerima (Petra).
Razgovor je krenuo od Markove anegdote o milenijalcu koji je dao otkaz jer mu je koordinacija zoomera zadavala previše glavobolje i krenuo na teme informatičke pismenosti, uloge školskog sustava i povijesnih okolnosti u oblikovanju mlađih generacija te tome koliko su roditelji odgovorni za nesamostalnost zoomera. Izdvojili smo nekoliko zanimljivih trenutaka, a cijeli podcast možete poslušati ovdje.
Kako zoomeri rade
O poslovnim iskustvima zoomera smo vas pitali i na Instagramu. Anketa je pokazala da mladi žele raditi u društveno osviještenim firmama i da im je plaća jednako važna kao i fleksibilnost posla. Većinom preferiraju raditi s ljudima i izbjegavaju birokratske poslove. Otkaz najčešće daju zbog loše atmosfere na poslu i fizičke iscrpljenosti, što ne čudi jer kombinirati studentske obaveze i posao može biti veoma naporno.
Razgovor je krenuo od loših iskustava koje neki poslodavci imaju s pripadnicima generacije Z, djelomično zbog nepouzdanosti na poslu, a djelomično zbog nedovoljne informatičke pismenosti. Problem predstavlja i nekvalitetna komunikacija te neozbiljan pristup poslu gdje se mladi jednostavno odluče ne pojaviti na poslu ili loše prihvaćaju kritike.
Problem informatičke pismenosti
Iako su zoomeri prva generacija koja je odrasla uz internet, često se dogodi da ne znaju sastaviti e-mail ili motivacijsko pismo kada se prijavljuju za posao. Velik problem je i pretraživanje, odnosno guglanje informacija koje su udaljene samo nekoliko klikova mišem. Matej se slaže da su te stvari problem brojnim njegovim kolegama.
– Moja generacija nekako očekuje da im se sve servira, to je istina. To ja vidim svaki dan u grupi na mom fakultetu. Sve informacije se mogu vrlo lako pregledati, a svi traže nešto odmah, neki screenshot i skripte na primjer, svi znaju da se skripte mogu naći u nekim Facebook grupama, ali svi traže da im netko pošalje, kaže Matej.
Iako je internet danas neizostavan, generaciji koja ga koristi otkad zna za sebe ga je lakše uzeti zdravo za gotovo. I dok su zoomeri veoma prisutni na društvenim mrežama, Instagram i Facebook nisu dovoljni za informatičku pismenost i dobro poznavanje interneta, smatra Marko.
– Ja se osjećam malo tehnološki superiornije u odnosu na generaciju Z upravo zbog te tranzicije. Morao sam raditi neke stvari prije Windowsa i neke stvari su bile puno teže za odraditi. Puno je lakše danas koristiti internet, ali to što je ponekad nešto lakše, malo to uzimaš zdravo za gotovo. Pričao sam s kolegicom koja radi društvene mreže u jednoj agenciji koja kaže da se brdo ljudi javi na neke poslove, ali nemaju nikakva znanja. Oni misle da to što koriste Facebook ili Instagram znači da mogu raditi društvene mreže, a ništa ne postaju i voajeri su na tim društvenim mrežama, a to je znanost za sebe, kaže Marko.
Roditelji rade medvjeđu uslugu djeci
Očekivanja mlađih generacija kad ulaze na tržište rada su pod utjecajem društvenih mreža, gdje se jako potiče poduzetništvo i brza zarada koja nije uvijek realna jer rezultate treba čekati dugo. Na očekivanja utječu i njihovi roditelji, koji nastoje potaknuti svoju djecu da se trude što više, ali u svom pristupu znaju i pretjerati. Na portalu srednja.hr je primjetno da se roditelji sve više interesiraju za studentske teme i informiraju se umjesto svoje djece. Petra smatra da roditelji igraju najveću ulogu u procesu samostalnosti mlađih generacija i ponekad onemogućavaju svojoj djeci da normalno sazru i preuzmu odgovornost za svoj život.
– Roditelji su najveći problem u svemu tome. Oni su primarno odgovorni za odgoj mlađe generacije. S tim helikopterskim pristupom kojim se trude imati apsolutnu kontrolu nad svime mislim da ne možemo očekivati od mladih od nekih 17, 18, 19 godina da će sve preuzeti na sebe i reći ‘Sad ću ja ići sam na upise’ ako je navikao da mu mama obavlja takve stvari, da se bavi papirologijom i svim onim dosadnim i napornim stvarima koje čine dio odraslog života. Jednostavnije je ići linijom manjeg otpora i pustiti mamu ili tatu da do obavljaju. Zapravo time roditelji rade štetu svojoj djeci, kaže Petra.
Milenijalci kao spona
Matej, Marko i Petra su zaključili da se milenijalci puno više od drugih generacija identificiraju s pripadnosti određenoj generaciji te da sebe doživljavaju kao sponu između starijih generacija i generacije Z. Oni imaju iskustva i jednih i drugih te tako lakše mogu razumjeti zoomere, ali ih i kritizirati ako je potrebno.
– Mislim da se milenijalci jako identificiraju, ja se identificiram s time da smo mi generacijska spona, da možemo razumjeti i jednu i drugu stranu i imamo od svake generacije po nešto. Čini mi se da će kod svake sljedeće generacije biti manje razlike među njima jer smo došli do tog tehnološkog skoka koji će omogućavati lakše prilagodbe, a mi smo dio te prilagodbe, kaže Marko.
Cijelu treću epizodu Redakcija podcasta na temu zoomera na poslu pogledajte i poslušajte na našem Youtube kanalu u videu ispod.
