Katastrofa: Mladi znanstvenici na hitnom sastanku u ministarstvu upozorili na neviđeni harač
Mreža mladih znanstvenika poslala je pismo ministru Barišiću zbog problematike dvostrukog oporezivanja hrvatskih mladih znanstvenika u inozemstvu i takozvanoj Zemlji znanja – Hrvatskoj. Nakon što su poslali pismo, dogovoren je hitan sastanak s državnim tajnikom Matkom Glunčićem koji se održao danas u Ministarstvu zajedno s predstavnicima porezne uprave. Kako saznajemo, na sastanku je dogovoreno da će MZO predložiti izmjene Zakona o znanosti i visokom obrazovanju kako bi se u budućnosti regulirao problem. Također, MZO će temeljem prijedloga MLAZ-a u najkraćem roku dostaviti Poreznoj upravi tumačenje Ugovora o znanstvenoj suradnji HR i SAD-a koji bi trebao definirati da su primanja za vrijeme poslijedoktorskih usavršavanja u SAD-u oslobođena plaćanja poreza u RH. Ministarstvo smo pokušali dobiti oko 15 sati, ali iz ureda za odnose s javnošću se nitko nije javljao na telefonske pozive. Pismo koje je dobio ministar Barišić prenosimo u cijelosti.
Ministar Barišić i državni tajnik Glunčić
Poštovani,
obavještavamo Vas o problemu koji nastaje u slučaju da znanstvenik zaposlen u Republici Hrvatskoj (RH) odlazi na plaćeni ili neplaćeni dopust te se zapošljava na znanstvenoj instituciji u drugoj državi na ugovor o radu na određeno vrijeme, a odnosi se na porez i druga davanja na prihod nastalih za vrijeme znanstvenog usavršavanja u inozemstvu.
Zbog neusklađenosti prakse porezne uprave te znanstvenih i visoko obrazovnih institucija s pravnom regulativom, znanstvenici za vrijeme ili nakon boravka u inozemstvu u svrhu znanstveno-stručnog usavršavanja dobivaju rješenja porezne uprave koja uključuju:
- Oporezivanje ukupnih prihoda iz RH i druge zemlje u RH
- Plaćanje doprinosa za mirovinsko i zdravstveno u RH temeljem prihoda u obje države
Navedeno predstavlja problem zbog razlike u poreznim stopama RH te druge države gdje su prihodi prilagođeni lokalnim troškovima života. Problem se javlja u slučajevima mladih znanstvenika s plaćenim ili neplaćenim dopustom u RH, a kad:
- 1. postoji međunarodni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s drugom zemljom, ili
- 2. ne postoji međunarodni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, a postoji dogovor o dijeljenju poreznih informacija (npr. SAD).
U svim navedenim slučajevima, temeljem uputa matičnih institucija ili porezne uprave, mnogim mladim znanstvenicima se automatski određuje rezidentnost u RH te time i porezna obveza u RH. Često ih se upućuje na ispunjavanje poreznih obrazaca za istovremeni rad u dvije države u slučaju plaćenog dopusta u RH. Navedena praksa nije usklađena s činjeničnim stanjem s obzirom na to da imaju sljedeće veze s drugom zemljom u kojoj su na usavršavanju:
- Zaposleni na 100 % radnog vremena
- U posjedu (najmu ili podnajmu) imaju stan ili drugi oblik smještaja koji uspostavlja prebivalište u drugoj zemlji
- Korisnici su lokalnog zdravstvenog osiguranja
- Imaju uobičajeno boravište (barem 1 godina provedena u radnom odnosu u drugoj zemlji)
Dok su za rezidentnost relevantne veze s RH: - Plaćeni ili neplaćeni dopust (koji ne uključuje obvezu povratka te time RH kao središte životnih interesa)
- Neredoviti i kratkotrajni posjeti u RH (nisu dnevni migranti)
- Državljanstvo
U smislu gore navedenog, većina mladih znanstvenika na znanstvenom usavršavanju u inozemstvu ujedno su i rezidenti te druge države te se u slučaju postojanja bilateralnog ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja prihodi oporezuju temeljem rezidentnosti, poštujući usklađenost prihoda s troškovima života za vrijeme usavršavanja. Također, u slučaju ostanka užih članova obitelji u RH ne poštuje se specifičnost znanstvenog rada i usavršavanja koji često zahtjeva dugotrajni odvojeni život od uže obitelji (supružnik, djeca).
Budući da je plaćeni dopust često i uzrok temeljnog problema, nužno je da se isti regulira u skladu s pravnom regulativom i uvažavajući specifičnosti znanstvenog usavršavanja. Plaćeni dopust se od Porezne uprave i poslodavca tretira radnim odnosom usprkos Odluci Vlade RH o davanju suglasnosti Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, za preuzimanje obveza financiranja plaćenog dopusta zaposlenika javnih znanstvenih instituta i javnih visokih učilišta (198. sjednica, 2014.) koja plaćeni dopust definira kao naknadu plaće propisanu člankom 95. stavkom 5. Zakona o radu (Narodne novine, broj 93/2014) te kao takva ne pretpostavlja radnu obvezu (a time i fizičku prisutnost) u RH. Budući da je plaćeni dopust definiran kao naknada plaće te da je njegova svrha znanstveno ili stručno usavršavanja smatramo da postoji mogućnost definiranja oslobođenja od poreza, a posebice u smislu članka 86. stavka 4. Zakona o radu, članka 22. Stavka 5. Zakona o porezu na dohodak te članka 103. stavka 3. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Reguliranje pitanja plaćenog dopusta bi značajno olakšalo regulaciju rezidentnosti s poreznom upravom te doprinijelo rješavanju problema.
U svrhu razrješenja nastale situacije nužno je definirati pravno-poreznu regulativu znanstvenog usavršavanja s Poreznom upravom i Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje na temelju uputa i pravnih tumačenja Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju od strane MZO-a kojima bi se jasno regulirao porez i doprinosi u sljedećim situacijama:
- 1. Odlazak na znanstveno usavršavanje u zemlje EU ili one s kojima postoji ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja pri tom poštujući pravila i obaveze nastale temeljem rezidentnosti u drugoj zemlji,
- 2. Odlazak na znanstveno usavršavanje u zemlje s kojima ne postoji ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, no postoji neki vid bilateralne znanstveno tehnološke suradnje,
- 3. Odlazak na znanstveno usavršavanje u zemlje s kojima ne postoji nikakav bilateralni sporazum koji se tiče izbjegavanja dvostrukog oporezivanja ili znanstveno-tehničke suradnje.
Posebice je važan primjer SAD-a s kojim postoji Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država o znanstvenoj i tehnološkoj suradnji koji u članku 4. stavku 5. predviđa mogućnost oslobođenja od poreza na plaće za sve znanstvene i tehnološke suradnje u skladu s definicijom iz Ugovora. Nužno je regulirati poslijedoktorska usavršavanja kao znanstveno-tehnološku suradnju u smislu ovog Ugovora na jedan od dva načina:
- 1. izradom pravnog tumačenja MZO-a da su sva poslijedoktorska usavršavanja u SAD-u vid znanstveno-tehnološke suradnje u smislu tog Ugovora, ili
- 2. poticanjem institucija koje upućuju znanstvenika na usavršavanje da potpišu sporazum o suradnji kojom se utvrđuje da se usavršavanje temelji na Ugovoru.
Time bi se problem dvostrukog oporezivanja prihoda naših znanstvenika u SAD-u riješio.
U svrhu hitnog privremenog rješenja problema za osobe koje tek planiraju odlazak na usavršavanje ili koji su već bili na poslijedoktorskom usavršavanju, predlažemo da se ispitaju sljedeće mogućnosti:
- 1. Uvođenje aneksa ugovora prilikom odlaska na usavršavanje kojim bi se definirao status poslijedoktoranda kao osobe na znanstvenom usavršavanju izvan RH uz regulaciju pitanja plaćenog dopusta kao naknade plaće za vrijeme znanstveno-stručnog usavršavanja.
- 2. Izrada pravnog tumačenja MZO-a kojim se definiraju svi odlasci na znanstveno (poslijedoktorsko) usavršavanje u inozemstvo tako da ne predstavlja radni odnos niti izaslani rad već znanstveno-stručno usavršavanje u području djelatnosti poslodavca u smislu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i Zakona o radu.
- 3. Izdavanje potvrda od strane poslodavca (znanstvenih i visokoobrazovnih institucija) kojim se potvrđuje odlazak na znanstveno usavršavanje u smislu Zakona o znanosti te nepostojanje radnih obaveza u RH.
Smatramo nužnim osigurati adekvatan pristup informacijama kako bi se sve znanstvenike koji odlaze na znanstveno usavršavanje u inozemstvo obavijestilo o nužnim koracima kako bi utvrdili svoju rezidentnost te regulirali status prema poreznoj upravi i Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. Također predlažemo da se u svrhu reguliranja statusa znanstvenog usavršavanja u inozemstvu izrade prikladne izmjene Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.
Navedene probleme smatramo posebice važnim za budući razvoj znanstvenog pomlatka u Republici Hrvatskoj, a posebice u STEM području gdje je uobičajena obaveza poslijedoktorskog usavršavanja u inozemstvu. Trenutna situacija potiče mlade znanstvenike da ili ne idu na poslijedoktorsko usavršavanja u inozemstvu ili da pri odlasku iz Republike Hrvatske prekidaju sve veze koje imaju s domovinom, time znatno smanjujući vjerojatnost povratka. Smatramo da je u interesu Republike Hrvatske da se potiče znanstveno usavršavanje mladih znanstvenika u inozemstvu te pruže svi mogući poticaji da se taj ljudski potencijal i zadrži u službi hrvatske znanosti.
MLAZ poslao ministru Barišiću pismo by srednja.hr on Scribd
