Sudjelujte u „Kidalici lažnih vijesti“ i otputujte u Bruxelles
Znate li prepoznati i dekonstruirati lažnu vijest ili dezinformaciju? Znate li kako prepoznati dobro novinarstvo temeljeno u činjenicama? Provjerite sudjelovanjem u „Kidalici lažnih vijesti“, seriji predavanja i nagradnom natječaju koji organizira hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula.
Prijavi se na nagradni natječaj ‘Kidalica lažnih vijesti’
– Politika je središnja i najvažnija ljudska djelatnost (koliko god je neki ignorirali i odbijali se njome baviti), ona uređuje način na koji ćemo se obrazovati i o čemu ćemo učiti, kako ćemo se liječiti, kako ćemo trgovati, hoćemo li smjeti voljeti koga želimo. Zbog svih je tih razloga od presudne važnosti da političke i druge odluke donosimo na temelju provjerenih i potvrđenih činjenica i informacija. Zato smo pokrenuli projekt i nagradni natječaj ‘Kidalica lažnih vijesti’, jer lažne vijesti i dezinformacije u sve većoj mjeri utječu na građane. Uz to, zbog načina na koji algoritmi društvenih mreža ograničavaju građanima da vide i druge izvore informacija, dodatno su podložni manipulacijama, objašnjava hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula u kratkom razgovoru za srednja.hr.
Uz podršku svoje političke grupacije, Progresivnog saveza socijalista i demokrata, Picula danas na svojem portalu www.toninopicula.com, na svojem Youtube kanalu i Facebook stranici premijerno prikazuje prvu epizodu iz ciklusa od tri predavanja i nagradnog natječaja Kidalice lažnih vijesti, koju kao medijski partner podržava i srednja.hr.
Zašto je važno da mlade građanke i građani imaju jasnu sliku o tome što su lažne vijesti i kako ih prepoznati, pitali smo Piculu.
Kad su lažne vijesti smrtonosne
– Čak osamdeset posto građana Hrvatske smatra da su lažne vijesti prijetnja demokraciji i u pravu su. Otvorena demokratska društva, kakvo želimo izgraditi i ojačati u Hrvatskoj, ovise o pristupu građana različitim vjerodostojnim informacijama kako bi mogli informirano sudjelovati u javnim raspravama i izraziti svoju volju kroz slobodne i poštene političke procese. Lažne vijesti delegitimiraju javne institucije, glas stručnjaka te digitalne i tradicionalne medije, otežavajući društvene raspravama temeljene na činjenicama, odgovara Picula i dodaje kako su dezinformacije i lažne vijesti ponekad nažalost i smrtonosne.
– Dovoljno je pogledati dio prvog predavanja koji se odnosi na lažnu vijest o učinkovitosti varikine u liječenju COVID-19, koju su neki građani u SAD-u povjerovali i preminuli nakon trovanja, podsjeća.
– Čak osamdeset posto građana Hrvatske smatra da su lažne vijesti prijetnja demokraciji i u pravu su, tvrdi eurozastupnik Tonino Picula | foto: privatna arhiva
No, ideja Kidalice lažnih vijesti dijelom je inspirirana i njegovim članstvom u Posebnom odboru Europskog parlamenta za borbu protiv vanjskog uplitanja u demokratske procese u Europskoj uniji te Akcijskim planom za borbu protiv dezinformacije, koji je objavila Europska komisija.
Tako su zacrtani i ciljevi Kidalice lažnih vijesti: podići među mladima svijest o negativnom utjecaju dezinformacija; poučiti ih kako da prepoznaju, provjere i dekonstruiraju lažne vijesti (fact checking); informirati mlade o načinima kako se EU bori protiv dezinformiranja, te promovirati i podržati istraživačko novinarstvo među mladima.
Što o lažnim vijestima u Hrvatskoj i EU kažu statistike?
U Eurobarometrovom istraživanju o online lažnim vijestima i dezinformacijama iz 2018. godine 83 posto ispitanika je izjavilo da lažne vijesti ugrožavaju demokraciju (u RH 80 posto). Iako na europskoj razini ispitanici tradicionalne medije doživljavaju kao najvjerodostojnije izvore vijesti (radio 70 posto, TV 66 posto, tisak 63 posto), u RH je među svim članicama utvrđena najviša razina povjerenja prema web mjestima za video hosting (RH 43 posto, EU prosjek 27 posto) te druga najviša prema društvenim mrežama (RH 40 posto, EU prosjek 26 posto). Riječ je o rezultatima koji ukazuju na potrebu edukacije građana, a najbolje je krenuti s onima koji tek ulaze ili su ušli u svijet politike i samostalnog odlučivanja.
U projekt Piculin ured nije ušao sam, već uz pomoć eksperta Lordana Preloga, osnivača i voditelja virtualnog Muzeja lažnih vijesti, projekta posvećenog svemu što ima veze s lažnim vijestima. Prelog je i predavač koji je uz pomoć svojeg tima pripremio zanimljiva predavanja na temelju kojih su izrađene i prezentacije koje ćete moći preuzeti na zastupnikovim internet stranicama.
– Sve srednjoškolke i srednjoškolce, studentice i studente pozivam da tijekom ovog i sljedeća tri tjedna pogledaju sva predavanja, uključe se u nagradni natječaj, iskidaju lažne vijesti i osvoje atraktivne nagrade. No, pozivam ih i da se aktivno uključe u politiku i promijene svoje životne sredine nabolje, zaključuje Picula.
Prvo predavanje
Upute za rješavanje prvog nagradnog zadatka pročitajte niže u tekstu, ispod videa, gdje ćete pronaći i podatke potrebne za prijavu za natječaj u kojem je glavna nagrada studijsko putovanje u sjedište Europske unije – Bruxelles. Kad to epidemiološke prilike dopuste, naravno!
Prvi zadatak
Prvi korak u kidanju lažnih vijesti je… prepoznati lažne vijesti. Stoga je prvi zadatak „Kidalice lažnih vijesti“ pronaći u hrvatskom medijskom prostoru po jedan primjer za svaki od sedam vrsta lažnih vijesti. O kojih sedam vrsta je riječ, te kako ih prepoznati, pronađite u našem prvom predavanju.
Rješenje nagradnog zadatka mora biti u .doc ili .docx formatu, a mora sadržavati poveznicu/link za svaki od sedam tipova lažnih vijesti koje ste pronašli te ispod svake poveznice kratko objašnjenje zašto ste pojedinu lažnu vijest stavili u odabranu kategoriju (maksimalno 50 riječi za svaki tip lažne vijesti).
Bodovi će se dodjeljivati: 40% za jasnoću odabranih primjera lažnih vijesti (jasna poveznica s vrstom lažne vijesti), 40% za kvalitetu objašnjenja (objašnjenje svakog tipa primjera lažne vijesti) te 20% za pismenost poslanih objašnjenja.
Rješenja treba poslati na e-adresu [email protected] s predmetom „Kidalica lažnih vijesti_zadatak1_ime i prezime“ najkasnije do 12:00 u srijedu 2. prosinca.
Najbolja tri srednjoškolska rada i najbolja tri studentska rada ćemo nagraditi vrijednim knjigama, a imena pobjednika će biti objavljena u petak 4. prosinca. Prikupljeni bodovi za rješavanje prvog zadatka se prenose dalje za sudjelovanje u finalnoj nagradi: studijski put u Bruxelles čim to epidemiološka situacija dozvoli.
Pravilnik natječaja pronađite na web stranici zastupnika Picule, preko ove poveznice.
Tekst je nastao u suradnji native studija portala srednja.hr i Ureda eurozastupnika Tonine Picule.
