Pretraga

Koja su zanimanja deficitarna? HZZ objavio za koje srednje i fakseve treba povećati, a gdje smanjiti kvote u 2023.

A- A+

Neusklađenost tržišta rada i upisne politike na studijske programe i u srednje škole nerijetko izaziva polemike u javnosti. U nastojanju da se taj problem barem ponegdje ublaži, Hrvatski zavod za zapošljavanje na početku svake godine donosi Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja. Prema preporukama za 2023. u dva najveća grada – Zagrebu i Splitu – treba upisivati, među ostalim, više zidara, konobara, kuhara i ostalih trogodišnjih zanimanja. Sada već tradicionalno, nedostaje onih koji završavaju nastavničke STEM studije, prvenstveno matematiku, a HZZ preporučuje i upisivati te stipendirati više studenata logopedije i medicine.

zanimanja

Ilustracija: pixabay/srednja.hr

Hrvatski zavod za zapošljavanje objavio je ovogodišnje Preporuke za obrazovni upisnu politiku i politiku stipendiranja. Riječ je o dokumentu koji za 20 područja i potpodručja oko većih gradova raspisuje koja su zanimanja deficitarna i u kojima bi trebalo povećati upisne kvote ili broj stipendija, a u kojima bi ih trebalo smanjiti. I to na srednjoškolskoj i visokoškolskoj razini.

Kako su nastale preporuke?

U samom uvodu dokumenta HZZ-a ističu da su analize i prognoze temeljem kojih je nastao dokument provedene na osnovi ‘statističkih podataka i relativnih pokazatelja o zapošljavanju nezaposlenih osoba prema obrazovnom programu koji su završile, podataka o nedostatku radnika pojedinih zvanja dobivenih anketom poslodavaca, te kvalitativnih dojmova savjetnika stečenih iskustvom posredovanja pri zapošljavanju’.

– Na temelju relativnog položaja pojedinih zvanja u prethodnom razdoblju napravljena je prognoza njihovog položaja u budućnosti. Osim toga, u obzir su uzeti strategije i planovi gospodarskog razvoja odnosno razvoja pojedinih sektora na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Na osnovi prognoziranog položaja pojedinih zvanja na tržištu rada izrađene su preporuke u pogledu povećanja ili smanjenja broja upisanih učenika i studenata u pojedine obrazovne programe. Pri tome su u obzir uzeti i podaci o broju već upisanih učenika i studenata u pojedine obrazovne programe te promjene upisnih kvota za srednje škole i visoka učilišta tijekom protekle godine, piše u uvodnom dijelu Preporuka HZZ-a.

Upravo zato što se  neki obrazovni programi ne provode na području nekih lokalnih tržišta rada, objašnjavaju dalje, preporuke se u njihovom slučaju odnose samo na stipendiranje učenika i studenata koji pohađaju takve programe na drugim područjima.

Izdvojeni članak
student (mladić) sjedi za laptopom

Za 7.313 osoba u Hrvatskoj odobreni vaučeri za obrazovanje: Doznali smo koja su zanimanja bila najtraženija u 2022.

Kakvo je stanje oko većih gradova?

Kada je riječ o području Zagreba i Zagrebačke županije, stanje po pitanju srednjoškolskih zanimanja slično je kao i prethodnih godina. Nedostaje armirača, fasadera, zidara, automehaničara, plinoinstalatera, a HZZ preporučuje i upisivati više autolimara, konobara, kuhara, slastičara, frizera i kozmetičara. Navode u HZZ-u i da je oko Zagreba potrebno povećati kvote u programima koji obrazuju medicinske sestre, dentalne asistente, farmaceute i zdravstveno-laboratorijske tehničare. Na studijskim programima treba povećati broj upisanih na niz nastavničkih studijskih smjerova – matematiku, fiziku, biologiju i kemiju, ali i na logopediju, rehabilitaciju, medicinu, farmaciju te sestrinstvo.

Previše je, pak, u Zagrebu i okolici onih koji završavaju ekonomsku srednju školu, škole za veterinarske tehničare, modne tehničare, hotelijersko turističke tehničare i niz drugih četverogodišnjih programa. HZZ preporučuje i da se, među ostalim, smanji broj upisanih na studij izobrazbe trenera, komparativnu književnost, filozofiju, politologiju, novinarstvo, kineziologiju, tekstilni i modni dizajn.

Stanje s trogodišnjim strukovnim zanimanjima slično je i u Splitu i okolnim gradovima. Nedostaje elektroinstalatera, keramičara, konobara, kuhara, ali i mesara. Preporuka je upisivati i više slastičara, zidara, soboslikara, vodoinstalatera, a u četverogodišnjim školama preporuka je povećati kvote za medicinske sestre, smjer tehničar za električne strojeve s primijenjenim računalstvom, više turističko-hotelijerskih komercijalista i web dizajnera. Preporučuje se za splitsko područje povećati kvote za studije elektrotehnike i strojarstva, te, slično kao i u Zagrebu, upisivati više studenata na nastavnički smjer matematike, fizike i informatike, medicinu, računarstvo kao i stipendirati više onih koji upisuju logopediju, rehabilitaciju i psihologiju.

Obrazovni programi u kojima na splitskom području treba smanjiti broj upisanih i stipendiranih učenika su ekonomist, drvodjeljski tehničar, komercijalist, poslovni tajnik, upravni referent, tehničar za poštanske usluge te tehničar za logistiku i špediciju. Kada je riječ o studijskim programima, HZZ preporučuje na splitskom području smanjiti kvote na kineziologiji, menadžmentima malog poduzeća, trgovine i turizma, turističkom poslovanju, upravnom studiju, forenzici, kemiji, poslovnoj ekonomiji, povijesti, pravu, studiju hrvatskog jezika i još nekolicini studija.

U nastavku možete detaljno proučiti preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja za svako od 20 područja. Napomena: ako vam dokument nije vidljiv, osvježite stranicu.

Loader Loading...
EAD Logo Taking too long?

Reload Reload document
| Open Open in new tab