Koje srednje i fakseve upisati, a što izbjegavati? Objavljene preporuke HZZ-a po gradovima za 2025.
Koja su deficitarna zanimanja, a koja suficitarna na tržištu rada? To je moguće provjeriti u preporukama za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ). Svake godine HZZ izdaje novi dokument, a i ove je stanje slično kao prošle. U dva najveća grada, Zagrebu i Splitu, kronično nedostaje onih koji izlaze iz trogodišnjih strukovnih škola, ali i nastavnika pojedinih STEM predmeta. Zanimljivo je za uočiti i da se u oba grada preporučuje smanjenje kvota za studije fizioterapije kao i ekonomije.
Ilustracija: Unsplash
Ako se kod odabira srednje škole ili fakulteta vodite time da po završetku studija želite pronaći posao isključivo u struci, onda bi vam mogla koristiti publikacija koju na početku svake godine izdaje Hrvatski zavod za zapošljavanje. Riječ je o Preporukama za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja. Kako i sam naziv sugerira, one bi zapravo trebale koristiti kod određivanja upisnih kvota u pojedine srednjoškolske i studijske programe, ali na temelju njih gradovi često dodjeljuju i stipendije za deficitarna zanimanja te se, primjerice, mogu dobiti bodovi za stanovanje u studentskim domovima.
U Zagrebu nema dovoljno majstora, kao i nastavnika pojedinih predmeta
Stanje na zagrebačkom području, kao i ostalima, gotovo je identično iz godine u godinu. Veliki deficit, a koji se onda odražava i na dostupnost tih usluga, uočava se na trogodišnjim zanimanjima. Nema zidara, krovopokrivača, fasadera, elektroinstalatera, vodoinstalatera, ali niti mesara, kuhara, slastičara i pekara. Nedostaje i medicinskih sestara, farmaceutskih i dentalnih tehničara. Kada je riječ o studijima, HZZ preporučuje veće kvote za obrazovanje nastavnika fizike, kemije, informatike, biologije, ali i na studijima rehabilitacije, logopedije, farmacije, medicine, građevinarstva, sestrinstva, predškolskog odgoja te općenito učiteljskog studija i pedagogije.
Obrazovni srednjoškolski programi na zagrebačkom području u kojima bi trebalo smanjiti kvote su, među ostalim, ekonomisti i hotelijersko-turistički tehničari. Na stručnim studijima HZZ predlaže manje kvote u području ekonomije i fizioterapije, a na sveučilišnima na studijima vezanima uz modni dizajn, studijima filozofije, novinarstva, komunikologije, povijesti, politologije, sociologije, kineziologije i također na onima u području ekonomije.
Stanje je slično i na jugu Hrvatske
Analizirano je i područje Splita, a u to ulaze i gradovi Kaštela, Makarska, Omiš, Solin i Trogir. Ni tamo nema majstora instalatera kućnih instalacija, elektroinstalatera, ali niti CNC operatera te brodomehaničara i zidara. Nedostaje i konobara, kuhara, mesara, slastičara, pekara… I na jugu Hrvatske nedostaje medicinskih sestara, ali i tehničara za električne strojeve te turističko-hotelijerskih komercijalista. Preporuka je, pak, upisivati ili stipendirati više studenata elektrotehnike, strojarstva, medicine, logopedije, psihologije i rehabilitacije. I na jugu nema dovoljno nastavnika fizike, matematike i informatike, a fali i odgojitelja pa je preporuka povećati kvote.
Škole na splitskom području obrazuju previše ekonomista, poslovnih tajnika, upravnih referenata, komercijalista i hotelijersko-turističkih tehničara. Uz to je preporuka HZZ-a i smanjiti kvote na studijima fizioterapije, kineziologije, nekoliko vrsta managementa, na upravnim studijima, a u deficitu su i stručnjaci koji su završili forenziku, biologiju i kemiju, pomorsku nautiku, povijest, pravo, poslovnu ekonomiju i industrijsko inženjerstvo.
Provjerite stanje u svojoj županiji
Treba naglasiti da su preporuke razrađene po dvadeset područja u Hrvatskoj. Iz HZZ-a napominju kako ovo nije samo analiza trenutačnog stanja na razini lokalnih tržišta rada, već je riječ i predviđanjima potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima. Navode kako je je ona izrađena ‘na osnovi statističkih podataka i relativnih pokazatelja o zapošljavanju nezaposlenih osoba prema obrazovnom programu koji su završile, podataka o nedostatku radnika pojedinih zvanja dobivenih testovima tržišta rada, te kvalitativnih dojmova savjetnika stečenih iskustvom posredovanja pri zapošljavanju’.
– Na temelju relativnog položaja pojedinih zvanja u prethodnom razdoblju napravljena je prognoza njihovog položaja u budućnosti. Osim toga, u obzir su uzeti strategije i planovi gospodarskog razvoja odnosno razvoja pojedinih sektora na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Na osnovi prognoziranog položaja pojedinih zvanja na tržištu rada izrađene su preporuke u pogledu povećanja ili smanjenja broja upisanih učenika i studenata u pojedine obrazovne programe. Pri tome su u obzir uzeti i podaci o broju već upisanih učenika i studenata u pojedine obrazovne programe te promjene upisnih kvota za srednje škole i visoka učilišta tijekom protekle godine, stoji u priopćenju HZZ-a.
Publikaciju HZZ-a po područjima i u svojoj županiji možete proučiti u nastavku, a ako vam dokument nije vidljiv, osvježite stranicu.
Loading...
Reload document 
Open in new tab 
