Koliko djece u Hrvatskoj živi u kućanstvima gdje nitko ne radi? Podaci će vas dosta iznenaditi
Hrvatska ima iznimno nizak postotak djece do 17 godina koja žive u kućanstvima gdje nitko nije zaposlen. Kaže tako najnovije izvješće Državnog zavoda za statistiku za 2020. godinu. Ispred nas je, po izrazito niskom udjelu djece u takvim kućanstvima, samo Slovenija, od svih drugih zemalja članica Europske unije.
Ilustracija: Unsplash; Jon Flobrant
Državni zavod za statistiku koncem je godine objavio nekoliko zanimljivih izvješća, među ostalim i Anketu o radnoj snazi u Hrvatskoj i Europi za 2020. godinu. Radi se o podacima eurostata, a među njima smo, osim informacija o obrazovanju, naletjeli i na neke zanimljive informacije vezano za socijalnu tematiku i obitelj. Jedan od podataka koji su obuhvaćeni u toj anketi jest i postotak djece i mladih u dobi do 17 godina koji žive u kućanstvima gdje nitko ne radi.
Dosta dobro kotiramo
Na prvom, nezavidnom mjestu našla se Crna Gora koja među djecom do 17 godina ima čak 17,7 posto onih koji žive u kućanstvima gdje nitko nije zaposlen. Odmah nakon, što malo začuđuje, dolazi Švedska s 14,7 posto takve djece, a onda i Turska s 14,4 posto.
Hrvatska se tu našla dosta dobro pozicionirana kao predzadnja, s tek 4,1 posto djece i tinejdžera koji žive u kućanstvima gdje nitko ne radi. Od zemalja članica Europske unije od nas je bolja samo Slovenija, koja ima 2,5 posto udjela djece u takvim kućanstvima. Prosjek za dvadeset i sedam zemalja članica Europske unije iznosi 9 posto. Sve navedeno su, napomenimo, podaci za 2020. godinu.
Podatak da kotiramo dosta dobro po pitanju ove statistike iznimno je zanimljiva, posebno uzmemo li u obzir da se u Hrvatskoj od 2018., kada je isti udio iznosio 8,1 posto, do 2020. gotovo za duplo smanjio udio djece koja žive u kućanstvima gdje nitko ne radi. U screenshotu ispod možete vidjeti cijeli graf iz izvješća DZS-a.
Izvor: Anketa o radnoj snazi 2020., DZS
DZS kaže da su to precizni podaci
Kako su nas ti podaci poprilično iznenadili jer smo se po postotku djece koja žive u kućanstvima gdje nitko ne zarađuje svrstali ne baš tako nisko gledajući druge zemlje članice Europske unije, Državni smo zavod za statistiku priupitali da nam pojasne kako je izračunat taj podatak i je li sigurno točan. Ana Samaržija, stručna savjetnica iz sektora za statističke metodologije, kvalitetu i odnose s korisnicima DZS-a kazala nam je kako se uistinu radi o točnim i preciznim podacima koji su dvaput provjereni.
– Budući da u metodologiji prikupljanja i izračuna ovoga pokazatelja nije bilo promjena u promatranim godinama, potvrđujemo da se radi o točnim podacima. Pokazatelj izračunava i objavljuje Eurostat za sve zemlje na temelju baza mikropodataka koje mu se dostavljaju. Radi dodatne provjere, i sami smo još jednom napravili izračun navedenih pokazatelja i dobili iste podatke kao što su podaci koje je izračunao Eurostat, kazala je Samaržija.
Anketa o radnoj snazi, napominje naša sugovornica, koja je izvor za izračun navedenoga pokazatelja, kvartalno je istraživanje koje se od 2007. godine provodi kontinuirano tijekom cijele godine, a prikazani podaci predstavljaju godišnji prosjek.
