Kakao je osnovna sirovina u proizvodnji čokolade, a plod je drveta kakovca čiji je botanički naziv ili hrana bogova. Pretpostavlja se da su Olmeci još prije 2.600 godina kuhali čokoladnu smjesu. Visoko razvijena civilizacija Maja u travnju je priređivala slavlja u čast boga kakaa , tijekom kojega bi se prinosile životinjske žrtve i dijelili pokloni, a zrna kakaovca bila su prihvaćena kao sredstvo plaćanja.
Kada je krenuo u osvajanje Južne Amerike i uništavanje tamošnjih civilizacijašpanjolski konkvistador Hernán Cortéz probao je, toplu kakaovu tekućinu koju mu je ponudio astečki vladar Montezuma u golemim zlatnim peharima.
Asteci su čokoladni napitak pili zagrijan i bez trunke slatkoće, ali su dodavali začine poput vanilije i čilija, a tek će Europljani od čokolade napraviti slatkiš.
Čokolada kakvu poznajemo danas je novijeg nadnevka i to zahvaljujući Nizozemcu Conradu J. van Houtenu, koji je 1828. g. patentirao hidrauličnu prešu koja je mrvila zrna kakaovca iz kojeg je nastao kakao prah. Englez Joseph Fry je 1847. g. otkrio kako taj prah miješati sa šećerom i rastopljenim kakao maslacem te je takva nova čokolada postala ubrzo omiljena i bila je to prva čokolada za jelo. Švicarci Daniel Peter i Henri Nestlé eksperimentirali su s mlijekom kao sastojkom u čokoladi i uspjeli su proizvesti prvu mliječnu čokoladu 1875. g.
Čokolada sadrži i nekoliko zanimljivih tvari:
Triptofan – esencijalnu aminokiselinu koja sudjeluje u proizvodnji neuroprijenosnika serotonina, a lagano topljenje čokolade na jeziku potiče lučenje endorfina (prirodnih hormona sreće), koje tijelo prirodno proizvodi i za vrijeme vođenja ljubavi.
Andamid – prirodni opijat, ali u malim količinama.
Feniletilamin – tvar koja se nalazi u mozgu, posebno kod zaljubljenih osoba, a pretvara se u dopamin u centrima za zadovoljstvo, dijelu mozga gdje se inače doživljava i orgazam.
Visoke količine antioksidansa koje pridonose smanjenju rizika od narazličitijih bolesti pa i raka.
