Još negdje početkom 2016. na internetu je osvanuo kratki film Keritha Lemona pod nazivom Društveni život. Protagonistica Meredith uspješna je poslovna žena koja naizgled živi savršeno uravnotežen život. Naporno radi, održava formu, a putem društvenih mreža povezuje se s prijateljima. S njima ondje dijeli svaki trenutak svoje stvarnosti. Sve dok jednog dana ne shvati da je njen odraz u zrcalu tek zbirka kroz filtere provučenih fotografija koje svakodnevno objavljuje. Ponukana ovim filmom, svojevremeno sam razmišljala o drugoj strani društvenih mreža te prividu koji stvaramo vodeći besprijekorne internetske živote. Živote koji na Instagramu, čini se, manje vrijede ako nisu savršeni. A onda me, nakon skoro tri godine jedna inspirativna i neopisivo hrabra Facebook objava više no ikad ponukala da promislim i istinski se zadivim.
Martina Mlinarević Sopta | foto: Gracija
Otkad je objavljen u petak ujutro, poduži Facebook status spisateljice i kolumnistice Martine Mlinarević lajkao se i sherao neviđenom brzinom. Do kraja ga je dana podijelilo više od 14 tisuća ljudi, lajkalo triput toliko, a komentari podrške i divljenja samo su se redali. Naravno, cijela priča nije zaobišla ni medije.
Onaj tko nekim slučajem ovih dana ne prati portale mogao bi se pitati što je u ovo blagdansko vrijeme toliko oduševilo i zadivilo ljude. Ne, nisu ih zadivili savjeti za najbolju novogodišnju kombinaciju ili senzacionalistička priča iz svijeta slavnih, kako bi možda pomislili. Zadivila ih je jedna nevjerojatno hrabra žena koja je o ožiljcima što joj je godina na izmaku ostavila progovorila bez srama i straha.
Poruka vrijedna divljenja: ‘Ova naslovnica jer smo bombardirani savršenstvom bez mane, jer živimo u fotošopiranim životima…’
Proglašena osobom godine po izboru BiH magazina Gracija, Martina Mlinarević za njihov je novogodišnji broj pozirala naga do struka. I to s razlogom. Iako je njena 2018. bila obilježena borbom s rakom zbog čega joj je tijekom liječenja odstranjena lijeva dojka, odlučno je pokazala kako je ta bitka završila. Uz to, svojim je iskustvom poslala snažnu poruku koja bi se u vrijeme sveprisutnosti medija, estradizacije i nametnutih ideala svakako trebala uzeti u obzir.
“Ova naslovnica jer smo bombardirani savršenstvima bez mane na svakom koraku, jer živimo u fotošopiranim životima, jer nam djeca odrastaju u izvrnutom sustavu vrijednosti gdje su “guzice i sise” starleta i turbofolkerki samo ono što se pika, živimo u pomračenoj Kardašijanizaciji uma, provučeni kroz “deset voda” instagram filtera. Gledam majke kako objavljuju fotografije svoje djece kojima povećavaju usne i oči, stavljaju maskare filterima i mijenjaju boju zjenica, gledam majke koje kasnije to financiraju i plaćaju zaista stvarne operacije jer djeca rastu potpuno posrnulih samopouzdanja, uvjerena da su netko drugi, posve nesposobni da prihvate sebe kakvi jesu, u svijetu kakav od njih traži da postanu…”, započinje Mlinarević svoju Facebook objavu iznad spomenute naslovnice magazina kakva se na ovim prostorima gotovo ne viđa.
I doista, nije se potrebno pretjerano truditi kako bi se ove riječi uočile u svakodnevici.
Sto slika za jednu savršenu, Instagram filteri i daj, tko je sve vidio Story: Što ako se najednom sve preokrene?
Primjerice, za nedavne šetnje zagrebačkim Adventom na Strossu, fotografiraju se dvije srednjoškolke. Nakon desetak okinutih slika jedna simpatično kaže drugoj: Ma daj ispočetka, nisu dobre, ‘oću kao spontanu, ali da se vide lampice. Ne znam kako je priča sa savršenom adventskom fotografijom završila, no ovaj banalan primjer savršeno dokazuje onu: sto fotografija za jednu savršenu. I to još spontanu. Kad do nje i dođe, treba joj dodati i Instagram filter, a to je teška odluka. E tako, sad tek može na Story. A kad se određena objava postavi na društvene mreže na kavi ili u izlasku redovno se čuje: I tko je sve vidio Story? Jer je to u vremenu kad bismo trebali uživati u zajedničkom druženju bez opsjednutosti digitalnim svijetom mnogima ipak od presudne važnosti. A možda ne bi trebalo biti.
No, to je tako na društvenoj mreži koja većinski prikazuje samo najbolje od života pojedinca. I neka, ali rijetko kad se zapita kako će hrpa, često umjetno sretnih života utjecati na one malo manje sretne i savršene.
Okruženi nametnutim savršenstvom bez mane koje u stvarnosti zaista ne postoji, brojni se mladi u vrijeme intenzivnog psihičkog razvoja mogu osjećati manje vrijednima i nezadovoljnima svojim životima. Takav pesimističan stav o sebi uzrokovan pretjeranim korištenjem društvenih mreža i novih medija može rezultirati mnogim negativnim posljedicama. U konačnici, djeca i mladi koji odrastaju u takvom svijetu teže će, čini se, prihvatiti sebe sa svojim manjkavostima, onakvima kakvi jesu.
Recimo, koliko su mladi u svijetu u kojem kao da sve baš uvijek MORA biti sretno i savršeno sposobni prihvatiti svoj fizički ili neki drugi nedostatak? Male grudi ili proporcije što ne odgovaraju donedavno idealnoj 60-90-60 mjeri čine se potpuno beznačajnim problemima u usporedbi s tim da se te iste grudi mogu iznenada izgubiti.
Upravo se to, kao što je spomenuto, dogodilo Martini Mlinarević. S rakom dojke borila se od 2017., junački ga pobijedila, u svojoj knjizi Huzur opisala sve poteškoće s kojima se nosila da bi na izmaku godine sumirala svoj uspjeh i odvažno ga podijelila.
Rak dojke sve učestaliji i agresivniji u mlađih žena
Zašto je to toliko važno? Opterećeni idealima ljepote, savršenim parovima i životima od kojih uvijek tražimo više i bolje, zaboravljamo da je od osvajanja digitalnog svijeta puno važnije oko sebe imati osobe kojima neće biti važno jesu li vaše grudi male ili velike, a linija proporcionalna. Ljude koji će vas, nakon što sami sebe prihvatite, cijeniti sa svim vašim nesavršenostima. A zašto je pak to važno? Koliko god mislili da je nemoguće, netko već sutra nažalost može postati Martina i oboljeti od bolesti koja zahvaća i žene mlađe od 30.
Prema internetskoj stranici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, rak dojke najčešća je vrsta raka u žena, od kojeg je 2014. oboljelo čak njih 1.644. Iako se većinom javlja u dobi iznad 50. godine života, sve je učestaliji i agresivniji u mlađih žena.
Budući da se 90 posto bolesnica može izliječiti ako se dijagnoza postavi u ranom stadiju bolesti, 2006. je godine pokrenuta Nacionalna kampanja ranog otkrivanja raka. U sklopu nje, sve se žene od 50. do 69. godine jednom u dvije godine pozivaju na besplatnu mamografiju. Uz to, svakog se listopada održava Dan ružičaste vrpce kojem je cilj upozoriti na važnost ranog otkrivanja ove vrste raka.
Za karcinom nikad nije prerano, preventiraj dok ne bude prekasno
Ipak, unatoč važnosti prevencije, poprilično je jasno da mlade žene nisu dovoljno upoznate i informirane o rizicima bilo kakvih bolesti pa tako i raka dojke. Srednjoškolski obrazovni sustav ni u 21. stoljeću ne pridaje veliku pažnju osvješćivanju važnosti brige za zdravlje, kao ni prevenciji svih vrsta bolesti. Tako mlade žene nerijetko reagiraju dok za to bude (pre)kasno.
Kako se to u vašem slučaju ne bi dogodilo, na popis novogodišnjih odluka uvrstite jednu dodatnu stavku: BRIGA I PREVENCIJA. Možda se djevojkama doima puno izdvojiti 200 do 300 kuna za preventivni pregled grudi, no zasigurno se isplati. Za tumore nikad nije prerano, a za preglede poslije može biti kasno. Da Martina sutra ne budeš ti.
Još se jedna lijepa i inspirativna poruka može sabrati iz iskustva ove hrabre i odvažne žene: Ne lovite medijsko i instagramsko savršenstvo bez mane, vrijedite i bez njega. Potpuno svoji – nesavršeni.
___________________________________
Komentar je stav autorice.
