Kontaktirali smo 8 osnovnih škola diljem Hrvatske, evo što kažu o satnici za obveznu Informatiku
Od školske godine 2018./2019. uvodi se Informatika kao obvezni predmet za 5. i 6. razrede osnovnih škola. Plan je to ministrice znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak i njezine pomoćnice Lidije Kralj na temu kojeg su jučer održale detaljni briefing za novinare. Neki od problema uvođenja obvezne Informatike, koje smo imali prilike čuti u javnosti, su opterećenje satnice, nastavni kadar, infrastruktura i manjak računalne opreme. Odlučili smo se pozabaviti problemom satnice pa smo za potrebe ovog teksta nasumično kontaktirali 8 osnovnih škola diljem Hrvatske, od onih u većim gradovima do onih u ruralnim područjima te ih upitali kako bi trenutno uklopili 2 sata obvezne Informatike u satnice petih i šestih razreda u njihovim školama. Situacija je podijeljena s obzirom na to da nam je polovina kontaktiranih ravnatelja škola rekla kako neće imati problem s uklapanjem Informatike u satnicu, dok nam je druga polovina naglasila da će to biti teško. Također smo pogledali Državni pedagoški standard za osnovne škole i usporedili ga s Nastavnim planom i programom te ustanovili da obvezna Informatike neće nedozvoljeno opteretiti učenike.
Informatika kao obvezan predmet u osnovnim školama prilična je vremenu u kojem živimo. To misli i ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak koja je nedavno najavila uvođenje tog obveznog predmeta za 5. i 6. razrede osnovnih škola od školske godine 2018./2019. Na tom je tragu jučer u Ministarstvu znanosti obrazovanja, zajedno sa svojom pomoćnicom Lidijom Kralj, održala i detaljni briefing za novinare, o kojem više možete pročitati ovdje.
Iako se javnost generalno slaže s uvođenjem obvezne Informatike, imali smo prilike čuti neke od nedostataka koje treba otkloniti prije nego što će biti moguće krenuti s tim projektom. Jedan od njih je i satnica u koju je, neki tvrde, nemoguće uklopiti još dva sata za obveznu Informatiku. Kontaktirali smo 8 osnovnih škola, od onih u većim gradovima do onih u manjim ruralnim sredinama i upitali ih kako bi u ovome trenutku uklopili Informatiku u postojeću satnicu za 5. i 6. razrede svojih škola. Mišljenja različitih ravnatelja dosta su podijeljena.
Škole s isključivo jutarnjom smjenom neće imati problema s uklapanjem obvezne Informatike u satnicu
Od ukupno 8 osnovnih škola koje smo kontaktirali, iz njih 4 dobili smo informaciju da im uvođenje Informatike kao obveznog predmeta neće stvoriti problem u pogledu satnice. Iz Osnovne škole Ivana Gundulića u Zagrebu kažu nam da će se Informatika u nastavu uklopiti bez problema.
– Sasvim će normalno Informatika ući u satnicu. Mi već imam ponuđenu Informatiku kao izborni predmet i većina naših učenika je pohađa, a održava se od četvrtog sata na dalje, tako da to ne bi bio nikakav problem, rekli su nam iz OŠ Ivana Gundulića.
Sličan odgovor stigao nam je i iz Osnovne škole Veli vrh u Puli, gdje su nam rekli kako 99% njihovih učenika pohađa izbornu Informatiku koja se održava, isto kao i u zagrebačkom Gunduliću, od 4. sata na dalje. Radi se o školi koja nastavu održava isključivo u jutarnjoj smjeni. Jako je slična situacija i kod Riječana. U Osnovnoj školi Nikola Tesla u Rijeci postoji samo jutarnja nastava, a izborni predmeti uklopljeni su u satnicu tako da njihovi učenici odrade što imaju i onda idu kući.
– Nama to trenutno nije problem. Imamo izborni predmet Informatika koji se održava zadnje sate, dakle peti, šesti ili sedmi sat, kazali su nam iz OŠ Nikola Tesla u Rijeci.
Osnovna škola Antuna Gustava Matoša u općini Čačinci, smještenoj u jugoistočnom dijelu Virovitičko-podravske županije, također neće osjetiti problem uklapanja Informatike u postojeću satnicu jer se radi o nastavi u jutarnjoj smjeni.
– Naša škola održava nastavu samo u jutarnjoj smjeni, a Informatiku kao izborni predmet naši učenici već imaju. Petim razredima nastava iz Informatike održava se 4. i 5., a šestim razredima 5. i 6. sat, ispričali su nam iz OŠ A.G. Matoša u Čačincima.
Polovina kontaktiranih škola misli da nije zgodno uklopiti Informatiku u satnicu, neki misle da će biti teško ako se ne premjesti sat Vjeronauka
Kako smo rekli, situacija je podijeljena, iako treba uzeti u obzir da smo škole odabirali nasumično. Većina škola koje smo kontaktirali, a iz kojih kažu da će uklapanje Informatike biti nešto teže, nastavu održava dvosmjenski. Kod njih se tako i Informatika kao izborna održava u međusmjeni ili suprotnoj u odnosu na glavne predmete učenika. Ravnatelj Osnovne škole kralja Zvonimira u Segetu Donjem pokraj Trogira, kaže nam da ni izbornu Informatiku ne mogu nikako smjestiti u postojeću satnicu, već da se mora održavati ujutro ili popodne, ovisno o tome kada učenici imaju redovne predmete.
– Vrlo teško. Znate, kada litru i 2 decilitra pokušate uliti u bocu od litre, to ne ide. Negdje mora prekipjeti. Vjerojatno će se to nekako odraditi, ali bit će jako teško s obzirom na to da svojim učenicima nudimo Informatiku kao izborni predmet, a čak je i tako gotovo nemoguće uklopiti u redovnu satnicu, već se održava u međusmjeni li suprotnoj smjeni, kaže nam ravnatelj iz Segeta Donjeg.
Iz Osnovne škole Mladost u Osijeku kažu nam istu stvar – izborna Informatika je u suprotnoj smjeni, bilo bi nezgodno uklopiti je u redovnu satnicu kao obvezan predmet. Ni u zagrebačkoj Osnovnoj školi Zapruđe nisu sigurni da bi za sve razrede mogli skrojiti satnicu.
– Pa teško bi bilo uklopiti. Samo petim razredima bi eventualno mogli ubaciti Informatiku među redovne predmete, ali bi im to preopteretilo raspored, smatraju iz OŠ Zapruđe dodavši da imaju Informatiku kao izborni, no kao i ostale škole, u suprotnoj smjeni.
Jedina jednosmjenska škola koja bi imala nekih poteškoća u stvaranju mjesta za Informatiku jest Osnovna škola Dobri u Splitu. Izborni predmet Informatika koji nude svojim učenicima održava se u popodnevnoj smjeni.
– U ovom trenutku ne bismo mogli uklopiti obveznu Informatiku u satnicu, ako ne diramo Vjeronauk, a teško je i zbog toga što djeca po pedagoškim standardima ne smiju biti toliko opterećena, misle u OŠ Dobri u Splitu, no ističu da uvođenje obvezne Informatike podržavaju u potpunosti.
Prema Državnom pedagoškom standardu, učenici od 5. do 8. razreda smiju imati ukupno opterećenje od 30 ravnomjerno raspoređenih školskih sati
Zbog zanimljivog odgovora iz OŠ Dobri, ali i jučerašnje tvrdnje ministrice Divjak, pogledali smo Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja. U članku 17., stavak 3. definirano je tjedno opterećenje učenika predmetne nastave (učenici od 5. do 8. razreda, op. a) izraženo u broju školskih sati. Učenici predmetne nastave prema spomenutom Pedagoškom standardu smiju tjedno biti opterećeni s 30 ravnomjerno raspoređenih školskih sati.
Uz to, uzeli smo Nastavni plan za provedbu nastavnog programa u osnovnim školama i pogledali predviđeni tjedni broj sati za obvezne i izborne predmete te ostale oblike obrazovnog rada poput sata razrednika ili dopunskog i dodatnog rada u osnovnim školama. Prema tim podacima, učenici 5. razreda tjedno imaju 22 sata obveznih predmeta, dok učenici šestih imaju 23. Kada tome dodamo još dva sata obvezne Informatike i sat razrednika, opterećenje iznosi 25, odnosno 26 sati tjedno. Za one učenike koji idu na izborni predmet Vjeronauk koji iznosi 2 sata opterećenja, u petom razredu ono će iznositi 27, a u šestom 28 sati.
Dakle, čak i nakon uvođenja Informatike učenicima ostaje mjesta za još jedan izborni, ako već imaju Vjeronauk, ili još jedan strani jezik, a uz to, učenicima petih razreda i za jedan sat dopunske ili dodatne nastave tjedno.