Kontroverzni Odbor koji se bavio ‘omaškom’ ministra Barišića završio svoj mandat: Najviše se bavili plagijatima
Odboru za etiku u znanosti i visokom obrazovanju u sadašnjem sazivu, istekao je četverogodišnji mandat, obilježen kontroverzama oko bivšeg ministra obrazovanja Pave Barišića te potom pasivizacijom rada Odbora nakon odluke Ustavnog suda. U protekle četiri godine, Odbor je u 19 od ukupno 61 predmeta utvrdio kršenje Etičkog kodeksa, a 10 je predmeta ostalo neriješeno. Mišljenja i preporuke Odbora u proteklom su mandatu ignorirani od strane visokoškolskih i znanstvenih institucija, a dosadašnji predsjednik apelira na bolji zakonodavni okvir rada Odbora i bolju suradnju svih dionika u sustavu u idućem mandatu.
Enternet.org
Odboru za etiku u znanosti i visokom obrazovanju ovaj je mjesec istekao četverogodišnji mandat u ovom sazivu. Predsjednik Odbora Ivica Vilibić u priopćenju za medije sažeo je proteklo mandatno razdoblje Odbora.
– Sukladno ulozi koju Odbor ima temeljem Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju te ostalim normativnim aktima, Odbor je od lipnja 2014. do lipnja 2018. obavljao poslove i davao mišljenja o predmetima iz svog djelokruga. Od ukupno 61 predmeta, utvrđeno je kršenje Etičkog kodeksa u 19 slučajeva, dok je 10 predmeta ostalo neriješeno, prvenstveno zbog toga što su visokoškolske i znanstvene institucije ignorirale zahtjeve Odbora za dostavljanje dokumenata potrebnih za provođenje postupaka utvrđivanja kršenja etičkih principa, stoji u priopćenju, gdje se dodaje da su mišljenja i preporuke Odbora redovito ignorirani i u smislu sankcioniranja dokazanih i očitih slučajeva kršenja etičkih normi u znanosti i visokom obrazovanju.
Najviše prijavljenih kršenja etičkih normi ticalo se plagiranja
Najveći dio prijavljenih kršenja etičkih normi – 9 od 23 razmatrana predmeta u kojima je neupitno utvrđeno njihovo kršenje – tiče se plagiranja znanstvenih i kvalifikacijskih radova, udžbenika, monografija i natječajne dokumentacije, dok 3 od 5 razmatranih predmeta dokumentira ostale nepravilnosti u izradi i publiciranju znanstvenih radova (krađa podataka, krivotvorenje podataka, provođenje istraživanja bez dozvola etičkih povjerenstava).
Nepravilnosti u postupku izrade i obrane doktorskih radova utvrđene su u jednom od 4 prijavljena slučaja. Javno uznemiravanje, vrijeđanje, progon i sramoćenje je utvrđeno u 3 od 6 prijavljenih slučajeva. Osim navedenog, Odbor je raspravljao i o kršenjima etičkih normi u kategorijama izbora u znanstvena zvanja, u odnosu ustanova prema zaposlenicima (ometanje napredovanja i zapošljavanja, mobbing), zlouporabi položaja i ovlasti, i drugo.
Poticaj pojedincima i institucijama da prijavljuju kršenje etičkih principa
Odbor naglašava važnost poštovanja etičkih i moralnih principa u znanstvenom i akademskom radu, sadržanih u Etičkom kodeksu Odbora, kao i u etičkim kodeksima sastavnica sustava znanosti i visokog obrazovanja, uz napomenu da potiču pojedince i institucije iz sustava znanosti da i nadalje svojim etičkim povjerenstvima, odnosno etičkim savjetima svojih matičnih institucija argumentirano i dokumentirano prijavljuju kršenja tih principa.
– Izražavamo nadu da će sljedeći saziv Odbora – čije imenovanje očekujemo u što skorije vrijeme – biti učinkovit u svom radu, uz poboljšani i preciznije definiran zakonodavni okvir, kao i uz bolju suradnju svih dionika u sustavu znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj, stoji u priopćenju Odbora u proteklom sazivu, kojeg potpisuje sada već bivši predsjednik Ivica Vilibić.
Do 1. lipnja ove godine bio je otvoren javni poziv za predlaganje kandidata za članove Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju u novom sazivu. Na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, Hrvatski sabor imenovat će novi Odbor koji ima devet članova, od kojih su šest iz redova istaknutih znanstvenika i sveučilišnih profesora, a tri su osobe primjerenog ugleda u javnosti.
Buran mandat donedavnog saziva Odbora
Podsjetimo, protekli saziv Odbora, na čelu s akademikom Vlatkom Silobrčićem, došao je u fokus javnosti krajem 2016. godine zbog otvaranja prijave za plagijat protiv bivšeg ministra obrazovanja Pave Barišića.
Odbor je početkom 2017. godine donio mišljenje o elementima plagiranja u jednom od njegovih radova, Silobrčić je u međuvremenu dao ostavku, a potom se Etičkim kodeksom Odbora, na prijedlog Sveučilišta u Zagrebu, bavio i Ustavni sud. Prema Sudu, Odbor za etiku je nezakonito i neustavno izmijenio i dopunio svoj Etički kodeks. Uz to, Ustavni sud je odlučio da Odbor može davati svoja mišljenja i stajališta o etičkoj prihvatljivosti odnosno neprihvatljivosti u obliku preporuka, prijedloga ili primjedbi, koje, međutim, po svojoj pravnoj naravi nisu obvezujuće, što je protumačeno kao pasivizavija rada Odbora.
Osim toga, Vlada RH dala je negativno mišljenje o radu Odbora u 2016. godini, štoviše, njihov rad u 2016. okarakterizirala je sintagmom upitne zakonitosti.
