Kontroverzni okrugli stol: ‘Djeca u vrtiću postaju spolno radoznala”
Spolni odgoj treba uvesti u nastavni program, zaključak je svih strana okruglog stola održanog danas u dvorani Hrvatskog novinarskog društva u Zagrebu. Rasprava je privukla mnoštvo posjetitelja, koji su na momente kreirali pravu stadionsku atmosferu. Stavovi suprotstavljenih strana u ovom pitanju razlikuju se u tome kako pristupiti obradi spornog četvrtog modula zdravstvenog odgoja.
Uz burne reakcije prepune dvorane Hrvatskog novinarskog društva održan je okrugli stol s temom uvođenja spolnog odgoja, kao dijela kurikuluma zdravstvenog odgoja. Sve strane su se složile da je nužno uvesti ovu temu u obrazovni program, ali se stajališta razlikuju u sadržaju, načinima i pristupima provedbe nastave.
Izbor, suspenzija ili normalna provedba nastave iz zdravstvenog odgoja
Ravnatelj agencije za odgoj i obrazovanje Vinko Filipović pojasnio je da uvođenje ovog predmeta nije jedinstvena praksa u Hrvatskoj, te da su ga neke zemlje uvele još prije 30, 40 godina. Također je naglasio da će zdravstveni odgoj biti dvije godine eksperimentalan, što znači da će biti podložan promjenama.
Filipović je dodao i da je formiranje kurikuluma zdravstvenog odgoja rađeno prema standardnoj proceduri kao i kurikulumi drugih predmeta. To što se neke udruge civilnog društva žele uključiti u izradu plana i programa, ne može se ostvariti, jer bi onda tako udruge mogle tražiti sudjelovanje u izradi kurikuluma iz matematike, povijesti ili nekog drugog predmeta.
Profesor sociologije, ali i jedan od kreatora spornog kurikuluma Aleksandar Štulhofer, izrazio je mišljenje da bi se roditeljima trebalo dopustiti da u osnovnim školama odluče žele li da njihova djeca slušaju ovaj novi predmet, dok takvu mogućnost ne bi dopustio u srednjim. Odbio je tvrdnje da se djeci kroz ovaj predmet nameće određeni svjetonazor, naglasivši da se spolni odgoj sluša samo tri sata u godini, a vjeronauk 50.
Predstavnica roditelja i dopredsjednica udruge GROZD Željka Markić nadovezala je da se vjeronauk sluša 50 sati u godini, ali samo ako ga odaberete, dok je zdravstveni odgoj nametnut totalitaristički bez poštivanja demokratske procedure i da krši Ustav. Stoga je zatražila suspenziju dijela zdravstvenog odgoja koji naučava o spolnosti uz potkrjepljenje činjenicom da je kurikulum temeljen na nizu neznanstvenih teza.
Već u vrtiću djeca spolno radoznala
Buru negodovanja okupljenih izazvalo je izlaganje psihologinje s Filozofskog fakulteta Gordane Kuterovac Jagodić koja je ustvrdila da se djeca rađaju sa sposobnošću spolnog uzbuđenja, a da su već u vrtiću i spolno radoznala u krugu svojih vršnjaka. Djeca moraju znati prepoznati različite vrste dodira, a kasnije kada stupe u pubertet dobro je da imaju stručne i nepristrane informacije o spolnosti, koje će im dati nastavno osoblje u školama.
Dekan katoličkog bogoslovnog fakulteta Tonči Matulić ustvrdio je da je važno shvatiti ciljeve koje želimo postići uvođenjem ovog predmeta, te da je spolnost delikatna i u sadržaju i pristupu te ju treba tako i tretirati. Rekao je i da uz legalitet i legitimitet, koji se navode kao argumenti onih koji uvode ovaj predmet, treba obratiti pozornost i na duhovnost te da unatoč eksploatiranju spolnosti u konzumerističkom društvu, ne smijemo ju shvatiti kao tržišnu robu.
– Roditelji ipak imaju veći utjecaj na malu djecu i od vršnjaka, ali i učitelja te tako mogu korigirati eventualne spornosti unutar nastave spolnog odgoja, mišljenje je psihijatrice s Medicinskog fakulteta Vlasta Rudan. Dodala je da su djeca i mladi otvoreni za suradnju ako im se pristupi na pravi način.
Okrugli stol organizirao je Večernji list, a dvorana Hrvatskog novinarskog doma bila je pretijesna za sve koji su željeli čuti nešto o predmetu koji se već ovog tjedna počeo predavati u osnovnim i srednjim školama.
