Koprivnica je u javni gradski prijevoz uložila milijune kuna, ali električni autobusi već više od godinu dana – stoje
Krajem 2015. u Koprivnici su predstavljene linije javnog gradskog prijevoza električnim busevima koji su bili besplatni za korištenje. Vozili su do prethodne godine, a gradska tvrtka Komunalac tjednima odbija odgovoriti na naša pitanja koja brinu stanovnike Koprivnice, od studenata do umirovljenika. Po svemu sudeći, priča o novim busevima vrijednim gotovo sedam milijuna kuna koji ne voze će i dalje biti glavna razvojna prepreka budućnosti grada.
Otvaranjem Sveučilišta Sjever u prostorijama Kampusa 2014. godine, Koprivnica je ušla u novo i modernije razdoblje. Najmlađe javno hrvatsko sveučilište, usprkos čestim neutemeljenim osporavanjima, danas privlači studente iz Zagreba, Varaždina, Čakovca, Bjelovara i drugih hrvatskih gradova.
Međutim, prometna povezanost grada, koja se nakon predstavljanja projekta Civitas Dynamo 2013. činila i više nego obećavajućom, sada je najveća mrlja na imenu Koprivnice. Naime, grad je u sklopu projekta u listopadu 2015. pokrenuo linije javnog gradskog prijevoza i pozvao građane na korištenje dvaju električnih autobusa koji su, sve do prestanka aktivnog prometovanja prošle godine, bili potpuno besplatni za prevoženje.
Busevi od gotovo sedam milijuna kuna ne voze
Budžet Grada Koprivnice za provođene ideja zamišljenih kroz Citivas Dynamo, kako navode na službenim stranicama, najvećeg i najzahtjevnijeg projekta u kojem Koprivnica sudjeluje kao partner, iznosio je 920.000 eura s doprinosom EU od 556.000 eura. Preračunajući u domaću valutu, radi se o iznosi od gotovo sedam milijuna kuna.
Za električne buseve i vozni red prvotno se brinuo sam Grad, da bi prošle godine brigu o njima preuzelo Gradsko komunalno poduzeće Komunalac.
– Tijekom 2017. godine, izmjenom i dopunom Odluke o komunalnim djelatnostima na području grada Koprivnice, Komunalac je određen za obavljanje javnog gradskog prijevoza putnika u cestovnom prometu na linijama koje utvrđuje sam Grad Koprivnica, potvrdila je predstavnica Komunalca Petra Bijač.
No, ubrzo nakon što je Komunalac postao novi provoditelj projekta, autobusi su prestali prometovati, pa zamisao o besplatnom i zdravom prijevozu posljednjih godinu i pol stagnira. Hvalevrijedna ideja o gradskom prijevozu, koja bi olakšala putovanje građanima bez vlastitih automobila, studentima koji dolaze iz drugih gradova, kao i svim ostalim Koprivničancima, polako je nestajala.
Studenti u nezgodnoj situaciji
Projekt je i od početka trpio velike kritike. Voznim redom nisu bili povezani Sveučilište Sjever te autobusni, odnosno željeznički kolodvor. Studenti koji nisu iz Koprivnice, morali su, dakle, pješačiti do udaljenog fakulteta ili trošiti novac na taksi. Još uvijek moraju. Prilikom stvaranjama linija prijevoza, čelnici sveučilišnog grada očito nisu mislili o potrebama mladih i načinima na koje im Koprivnicu mogu predstaviti u najboljem mogućem svjetlu. Umjesto toga, busevi su vozili samo na relaciji Kampus – Starigrad. Nadalje, česti kvarovi autobusa naposljetku su doveli do situacije da gradom prometuje samo jedno električno vozilo. A prošlog ljeta, došlo je do potpunog prekida vožnji. Svoje su nezadovoljstvo odlučili iskazati ljudi koji smatraju da je javni gradski prijevoz neophodan za Koprivnicu i njezin razvoj.
Barbara Fijačko umirovljenica je iz Starigrada, koprivničkog predgrađa u kojem su se nalazile čak tri stanice obuhvaćene voznim redom električnih autobusa.
– Redovito sam koristila prijevoz zbog vlastitih potreba i obaveza. Bila sam zadovoljna autobusima kada su aktivno prometovali jer su se njima služili građani koji nemaju svoja prijevozna sredstva. Naš je gradonačelnik rodom iz Starigrada, no ne poduzima ništa kako bi se vozila vratila na cestu. Mnogo je novca izdvojeno za prijevoz. Čak i da uvedu cijenu vožnje, građanima bi se korištenje prijevoza svakako isplatilo, kazala je Koprivničanka.
‘Glavni razvojni preduvjet budućnosti grada je javni gradski prijevoz’
Iva-Matija Bitanga u Koprivnicu redovito putuje iz Zagreba. Profesorica Sveučilišta Sjever shvaća važnost javnog prijevoza za grad kao što je Koprivnica. U sklopu svog sveučilišnog kolegija, studente je potaknula na izradu projekata o načinima na koje bi poboljšali grad i nastavili ga razvijati.
– Glavni razvojni preduvjet budućnosti grada upravo je javni gradski prijevoz. Iako je Koprivnica veličinom mali grad, zbog aktivnih tvornica i proizvodnje, javne bolnice, kulturnih ustanova, srednjih škola i sveučilišta, stvaraju se svakodnevne potrebe za sistematiziranom i razvedenom prometnom komunikacijom, tumači nam profesorica.
Budući da se tema javnog gradskog prijevoza pojavila kao ideja u više studentskih timova na kolegiju Vizualne komunikacije i novi mediji koji je inicijalno imao kao temu naslov „Promijeniti grad“, svakako govori o simptomu – problemu koji kao takav neupitno postoji i za studente sveučilišta i za stanovnike Koprivnice, tvrdi Bitanga.
Također je otkrila zašto vozni red nije odgovarao studentima, zbog čega i odaziv na korištenje buseva nije bio odgovarajući.
Linije nisu bile dobro povezane sa Sveučilištem
– Linije vožnje nisu uključivale potrebe studenata za prijevozom do željezničkog i autobusnog kolodvora, menze ili centra grada. Postavljali smo upite kako bi se vozni red prilagodio studentima, ali ništa se nije promijenilo sve do njihovog konačnog nestanka. Podupirem ekološka vozila, bilo električna, bilo na prirodni plin, i takav vid javnog prijevoza činio bi me posebno ponosnom. Ipak, ne mislim da su vozila koja su bez svrhe prikazana kao dio gradske infrastrukture korisna. Fleksibilnost pri osmišljavanju i svakodnevna ekonomije kretanja vozila javnog gradskog prijevoza nužnost su za uspostavu svrsishodne prometne infrastrukture, zaključuje profesorica.
Međutim, prigovori ne pristižu samo na račun loše osmišljenog voznog reda, već i na autobuse kao takve.
‘Novac uzalud bačen na skupi projekt’
Zlatko Smolek zaposlenik je koprivničke putničke agencije Silvija Turist. Kao iskusan vozač, prepoznao je probleme koji se, tvrdi, gomilaju od samog početka projekta.
– Koprivnici je javni prijevoz potreban, ali ne na ovakav način. Grad je ulupao novac u stare i nefunkcionalne mini autobuse bez klime. Pune se osam sati dnevno, što nema smisla jer ne prijeđu više od 50 kilometara po danu. Tijekom zime ne smiju uključiti grijanje jer se električna energija brzo potroši, a mnogo je problema predstavljao i motor vozila. Za taj su iznos mogli kupiti nekoliko mini autobusa pomoću kojih bi cijeli grad mogli povezati s prigradskim naseljima. Novac su uzalud bacili na skupi projekt, rekao je.
Iz Komunalca su također najavili kako će autobusi na cestama ponovno biti do kraja godine, no s novom školskom godinom pred vratima, njihovo je obećanje sve manje izgledno. Vozače, suprotno najavama, nisu zaposlili.
Komunalac tjednima odbija naše upite oko teme javnog prijevoza
Sara Branilović studentica je Sveučilišta Sjever iz Varaždina. Do Koprivnice putuje vlakom, a zbog nepovezanosti kolodvora s Kampusom, često joj ne preostaje ništa drugo osim korištenja skupog taksi prijevoza.
– Projekt je gradu prijeko potreban te mislim da bi ga svi morali podržavati. Željeznički kolodvor i Kampus trebalo je voznim redom povezati odmah u njegovim prvim fazama. Kao redovnoj studentici Sveučilišta Sjever, mnogo će mi značiti ako se busevi vrate na ceste. Manje bih koristila taksi na koji trošim puno novca, uzevši u obzir studentska primanja. Pješačenje, zbog kojeg putnici često kasne dok nemaju drugih opcija, do udaljenog fakulteta traje oko 40 minuta. A moram i napomenuti kako je lijepo što su gradski busevi električni, zbog čega ne zagađuju okoliš, ističe prednosti takvog vozila studentica.
Mlada Varaždinka ima poruku i za lokalne čelnike.
– Probudite se i sredite taj problem! Sramotno je što grad takve veličine nema uređeno pitanje javnog prijevoza. Ne radi se o gradnji najmodernije bolnice ili podzemne željeznice. Riječ je o par gradskih buseva koji samo trebaju nove rute i vozače. Možda biste se i vi trebali koristiti javnim prijevozom, dodaje.
Nadležne osobe iz Komunalca ignorirale su naše upite i odbile odgovoriti na pitanja nakon višetjednih pokušaja razgovora o stagniranju projekta javnog prijevoza.