Kreativnost u obrazovanju: Ne ideologiji, da tehnologiji, ali i Goranu Baretu koji pita gdje je nestao čovjek
U osam godina osnovnoškolskog obrazovanja, učenici u Hrvatskoj odslušaju ukupno 280 sati likovne kulture. Istodobno, finski osnovci u istom 8-godišnjem razdoblju imaju čak 1320 sati likovnog. Malu satnicu u hrvatskoj školi broje i ostali umjetnički predmeti pa se postavlja pitanje posvećuje li Hrvatska u obrazovanju učenika dovoljno pažnje kreativnosti i umjetnosti. Upravo se o tome danas raspravljalo u diskusiji ‘Kreativnost u obrazovanju’ na Međunarodnoj autorskoj kreativnoj konferenciji (MAKK).
Panel Kreativnost u obrazovanju | Foto: srednja.hr
Cjelovit razvoj mlade osobe, koji obuhvaća odgoj i obrazovanje u kreativnom, ali i tehnološkom smislu, neophodan je za adekvatno obrazovanje učenika u 21. stoljeću. Naglasak na razvijanju i njegovanju kreativnosti kod učenika ne smije izostati, no ipak, umjetničko obrazovanje u današnjem je školskom sustavu zbijeno u iznimno malim satnicama.
O svemu ovome moglo se danas čuti na MAKK konferenciji, gdje je puno pažnje posvećeno obrazovanju, odnosno kreativnosti i stvaralaštvu u obrazovnom procesu o čemu su govorili pomoćnica ministrice obrazovanja Lidija Kralj, Maja Zrnčić iz Ministarstva kulture, profesorica glazbenog Sandra Frančišković, dekan Akademije likovnih umjetnosti Aleksandar Battista Ilić, suosnivač Instituta za razvoj i inovativnost mladih Nenad Bakić te bivši voditelj kurikularne reforme Boris Jokić.
Dekan ALU: Umjetnike niti jedan obrazovni sustav ne može uništiti
S obzirom na hrvatski obrazovni sustav, koji broji niz nedostataka posebno što se tiče kreativnosti, dekan Akademije likovnih umjetnosti naglasio je da je kod umjetnika prednost što ih nijedan obrazovni sustav ne može uništiti, a upravo takvi učenici postaju studenti na ALU.
– Na Akademiji imamo nastavnički odsjek, na kojem studiraju studenti koji će predavati u osnovnim i srednjim školama. Uvijek kažem da je to možda najvažniji odsjek na Akademiji, jer je rad u školama direktni rad s novim životom i to u onom razdoblju kada su djeca najkreativnija, rekao je dekan i dodao da su nastavnici umjetničkih predmeta u zbornicama ipak često potisnuti uz opasku da se na njihovim predmetima djeca igraju. No važno je igrati se, smatra dekan, i dodaje – igrali su se i Tesla, Einstein…
Važnost igre za cjelokupni razvoj i kreativni potencijal koji leži u svakom djetetu istaknula je i Sandra Frančišković, inače i ravnateljica Festivala dječjeg glazbenog stvaralaštva.
– Djeca posjeduju neograničene mogućnosti i u kreativnom smislu iz njih se može izvući i ono za što njihovi roditelji nisu niti svjesni da djeca posjeduju u sebi, kazala je.
Jokić: Hrvatska škola u tjelesnom i zdravstvenom području te umjetničkom području uvelike zaostaje za velikim europskim sustavima
Primjer vlastita rada i projekata prikazao je poduzetnik i suosnivač IRIM-a Nenad Bakić, okarakterizirajući ga kao ‘groundbreaking’, odnosno kao sistemski utjecaj na školstvo.
– Potičemo kreativnost kroz međupredmetne sadržaje npr. uz upotrebu microbitova kroz nastavu tjelesnog, glazbenog, likovnog, tehničkog, čime se istodobno razvija i tehnološko i kreativno kod djece. Zato dihotomiji između STEM-a i ostalih područja nema mjesta, moramo djeci pružiti budućnost, da budu ravnopravni građani 21. stoljeća, rekao je Bakić i dodao kako tehnologija, kao sastavni dio života danas, može biti i sredstvo kreacije te oslobađanja kreativnosti.
Boris Jokić, bivši voditelj kurikularne reforme ukazao je da hrvatska škola u dva područja uvelike zaostaje za velikim europskim sustavima – u tjelesnom i zdravstvenom području te umjetničkom području razvoja mlade osobe. Ocijenio je sramotnim da djeca u Hrvatskoj tijekom osnovne i srednje škole samo jedan sat tjedno uče likovnu i glazbenu kulturu.
– Puno više pažnje potrebno je posvetiti kreativnosti, potrebno je zagovarati kreativne elemente u školi. 45 minuta tjedno za glazbeni, to je jako malo vremena, u njemu ne možete osmisliti kreativni proces, koji je pak iznimno važan, jer proces stvaranja nečeg kreativnog, od ideje do realizacije, ima psihološki efekt na mladog čovjeka, rekao je Jokić i naglasio da je Cjelovita kurikularna reforma predvidjela cjelovit pristup učeniku. Tako se, primjerice, razvoj učenika u umjetničkom području može dobro kombinirati s razvojem u tehnološkom području.
Poticati kreativnost u svim područjima i predmetima
Dekan ALU-a istaknuo je i zanimljivu usporedbu, kojom je potkrijepio svoju tezu da u školi ima premalo nastave likovnog. Naime, u osam godina osnovnoškolskog obrazovanja, učenici u Hrvatskoj odslušaju ukupno 280 sati likovne kulture. Istodobno, finski osnovci u istom osmogodišnjem razdoblju imaju čak 1320 sati likovnog.
– Umjetnička nastava važna je za razvoj kreativnosti. Osim znanja i razumijevanja, daje element komuniciranja osjećaja, što je najkompleksniji oblik ljudske komunikacije. Osim toga, upravo nas simboličko i apstraktno mišljenje razlikuje od ostatka života i to je najveća inovacija u ljudskoj povijesti, rekao je Battista Ilić i zaključio – ne ideologiji u obrazovanju, da tehnologiji ali i Goranu Baretu koji ‘pita’ gdje je nestao čovjek jer se umjetnost bavi upravo čovjekom.
Pomoćnica ministrice Lidija Kralj, i sama učiteljica, smatra kako nema razloga razgovarati o kreativnim i nekreativnim predmetima – poticanje kreativnosti , ističe, potrebno je u svim područjima pa tako i matematiku drži iznimno kreativnom. Što se tiče same kurikularne reforme, Kralj je kazala kako ona svakako ide dalje te kako Ministarstvo radi na tome da sve bude spremno za eksperimentalno uvođenje sljedeće školske godine.
Iznimna važnost čitanja iz zadovoljstva i čitanja s razumijevanjem
Panelisti su razgovarali i o (ne)čitalačkim navikama učenika, a Maja Zrnčić, koordinatorica izrade nacionalne Strategije poticanja čitanja, istaknula je da je osnovni cilj Strategije poticanje ljudi da čitaju iz zadovoljstva i s razumijevanjem. Smatra da je takvo čitanje zapostavljeno u školama te da su potrebni novi pristupi čitanju.
– Učenici imaju problema s tekstovima koji su neliterarni, s tekstovima koji nisu klasični, primjerice s uputama koje je potrebno razumjeti. Naši učenici tu su slabi, potrebno je čitati razne vrste tekstova, a koliko mi je poznato kurikularna reforma to je predvidjela u hrvatskom jeziku i to je jedan od puteva, kazala je Zrnčić.
Osim toga, Zrnčić je pričala o programu Ministarstva kulture ‘Ruksak pun kulture’ koji od 2013. godine funkcionira kao dopuna nacionalnom kurikulumu. Kroz projekt, koji se provodi primarno na dislociranim i prometno slabije povezanim područjima, vrtićka i školska djeca uključena su u kreativne kulturne i umjetničke programe i radionice i provodi se kao izvannastavna aktivnost.
Koncept cjelovitosti: Inženjer kao kompetentni čitač, ali i budući pisac koji je informatički pismen
Svi su se govornici složili kako je potrebno pridavati jednaku pažnju svakom aspektu mlade osobe, dok istodobno svi aspekti, onaj matematički, umjetnički, tjelesni…funkcioniraju komplementarno.
– Vizija buduće, cjelovite osobe mora biti i budući inženjer kao kompetentni čitač, ali i budući pisac koji je informatički pismen, kazao je Jokić i zaključio da upravo u konceptu cjelovitosti leži prilika.
Raspravu je slikovito zaokružio dekan ALU-a.
– Matematika je podloga, baza za tehnologiju, a umjetnost je podloga za kreativnost, rekao je Battista Ilić.
