Kultna mjesta hrvatske obale poznata po skokovima u vodu
Brojne su ljetne radosti koje uveseljavaju sve posjetitelje naše obale. Osim prirodnih ljepota i raznih turističkih ponuda turisti često uživaju u adrenalinskim sportovima. Na našoj obali može se pronaći bezbroj mjesta za skakanje. Pročitajte listu nekih kultnih mjesta na kojima svoju hrabrost već generacijama pokazuju i domaći.
travelincroatia.blogspot.com
Skakanje u vodu jedna je od mnogobrojnih zabavnih aktivnosti kojima posjetitelji naše obale krate ljetne dane. Visine ispod pet ili deset metara, ako je voda dovoljno duboka, uglavnom nisu opasne, ali duž Jadranske obale postoji veliki broj mjesta s kojih skakanje postaje i nešto više od puke zabave. Pri pokušajima preko 10 metara treba biti vrlo oprezan jer svaka greška može dovesti do ozbiljnih ozljeda. Donosimo vam nekoliko najpoznatijih mjesta s kojih se u more baca već naraštajima.
Popularna skakaonica bazena Kolovare u Zadru
Ova skakaonica je već desetljećima mjesto inicijacije zadarske mladeži. Već nekoliko godina s nje je zabranjeno skakati osim u terminima treninga te je postavljen metalni pokrov koji onemogućuje pristup stepenicama.
Ovo kultno zadarsko okupljalište unatoč zabranama i dalje se često koristi i izvan treninga, a postavljena ograda samo je otežala i povećala opasnost onima koji žele skočiti s popularno nazvane ‘trice’, ‘petice’ i ‘desetke’.
antenazadar.hr
Kanjon na Verudeli
Kanjon na pulskoj Verudeli visok je petnaestak metara te je kao i zadarska ‘desetka’ vrlo često mjesto dokazivanja Puležana, ali i turista.
Za razliku od zadarskog bazena ovaj se kanjon pokazao dosta opasnijim mjestom za skakanje. Prošle je godine na Verudeli nastradao poljski, a prije dvije godine zagrebački turist. Obojica su nezgodno doskočila u more te ozlijedili kralježnicu.
Blizu Pule u na rtu Kamenjak poznata je i uvala Velike Kolumbarice na kojoj se ne tako davno održavalo noćno natjecanje u akrobatskom skakanju u vodu s bakljama.
gradpula.com
Kokošinjac u Dubrovniku
Na plaži Belvi u Dubrovniku skače se s petnaestak metara visoke stijene Kokošinjac. Najhrabriji dubrovački kupaći zalijeću se iz dvorišta jedne kuće kako bi preskočili sve opasnosti i svladali ne baš bezazlenu visinu.
Neki skaču i s gradskih zidina, ali takvo nešto može biti vrlo opasno. Popularno odredište za one željne adrenalina su i Konavolske stijene koje se kilometrima protežu duž obale.
U Dubrovniku je 2009. godine održano i Red Bull natjecanje u skokovima u vodu s čak 27 metara visoke skakaonice. Za preživljavanje skoka s tih visina potrebno je jako puno znanja, pripreme i koncentracije, a u videu ispod možete vidjeti da su organizatori koristili i prskalice kako bi razbili površinu morske vode i time ‘smekšali’ ulazak u vodu.
Plaža Stiniva na Visu
Na otoku Visu, zapadno od Male Travne, nalazi se jedna od najljepših jadranskih uvala. Gledano s morske strane Stinivu zatvaraju dvije prekrasne kamene litice s kojih, samo ako ste vješti, možete pokazati svoje znanje.
S kopnene strane na ovu se plažu spušta strmom i na trenutke vrlo zahtjevnom kozjom stazom, a najlakši je pristup s mora. U njezinim čarima uživat će i oni koji ne vole predugo padati u more.
panoramio.com
Park prirode Telašćica
S vanjske strane uvale Telašćica uzdižu se okomite hridi u najistakutiji strmac na Jadranskom moru. Od rta Mrzlovica na sjeverozapad do padina Velog vrha na jugoistok protežu se litice koje na nekim mjestima dosežu i preko 150 metara nadmorske visine.
Osim po mnogobrojnim mjestima za skakanje, ovaj prirodni nastavak nacionalnog parka Kornati može vam biti interesantan i po raznolikom biljnom i životinjskom svijetu, a nerijetko se mogu vidjeti i dupini.
croatia.hr
Litica na Sustipanu
Litica na Sustipanu još je jedno mjesto poznato po skokovima u vodu. Na tom se kultnom splitskom mjestu još do nedavno održavalo i natjecanje ‘Skok sa Sustipana’, a danas tamo svoje umijeće uglavnom demonstrira splitska ‘mularija’.
Ove dvadesetak metara visoke stijene poznate su i po penjačkim smjerovima iznad duboke vode koja se penju bez osiguranja. Sve do prije nekoliko godina većina je posjetitelja penjalo klasičnim načinom bez magnezija i specijalizirane obuće, a u zadnje vrijeme i domaći su počeli koristiti ta pomagala kako bi uspjeli svladati i teže smejrove.
