Liječnik o mobitelima u školama: ‘Treba odrediti koliko ga dijete u kojem razredu smije koristiti’
Liječnik interne medicine i neurofiziolog Ranko Rajović u Nedjeljom u 2 opisao je problem sve slabijih generacija učenika te roditelja koji djeci instantno daju mobitel kada im je dosadno. Tako, smatra Rajović, djeca više ne znaju riješiti problem dosade. Naglasio je da mobiteli mogu biti dobri i korisni, no da se mora odrediti koliko dijete u kojem razredu njega smije koristiti.
Ranko Rajović u Nedjeljom u 2 | foto: HRT
Šef katedre za neuroznanosti u odgoju i obrazovanju u Kopru Ranko Rajović u HRT-ovoj emisiji Nedjeljom u 2 kazao je da je svaka nova generacija učenika malo slabija u odnosu na prethodne dvije. Smatra da se nešto dogodilo u periodu razvoja, a mozak se najviše razvija do šeste godine.
‘Mobiteli jesu dobri i korisni, no mora se znati granica’
Zbog toga je roditeljima savjetovao da djeca više trče na livadama, u parkovima i u šumama. Tako se, napomenuo je za HRT, razvija mozak. Naveo je da roditelji često djeci kojoj je dosadno pružaju mobitel ili tablet. Objasnio je da oni zbog toga ne znaju riješiti problem dosade.
– Mozak mora naučiti to riješiti. Ako mozak to ne zna riješiti, što se sutra dogodi? Ako nešto ne može, prag tolerancije nije više nizak, on ne postoji. Frustracija visoka. Što dalje radimo? Ne samo što im sprječavamo dosadu, nego ih često i opterećujemo igračkama, rekao je Rajović za HRT.
Dodao je da u novim tehnologijama mora postojati granica, ali i da nisu mobiteli krivi za sve. Pojasnio je da djeca koja gledaju u ekran dva do tri sata dnevno ne kreću se dovoljno, što posljedično donosi problem u povezivanju dubokih regija mozga.
– Mora se odrediti koliko dijete u kojem razredu smije koristiti mobitel. Istraživanja pokazuju da djeca koriste mobitel po četiri do pet sati dnevno što je previše. Problem je i što se gledanjem u ekran smanjuje dio mozga koji se zove hipokampus i time već imaju smanjenje dvije velike regije u velikom mozgu zbog nekretanja i korištenja mobitela. Mobiteli jesu dobri i korisni, no mora se znati granica, istaknuo je Rajović za HRT.
‘Nastavnici kažu da prijemni ispiti nisu teži i teži, već su djeca sve slabija’
Svojoj djeci Rajović je kazao da mogu pola sata gledati u ekran, ali da to znači sat vremena igre, skakanja i trčanja u parku. Opisao je da danas u parkovima više nema starije djece koja su u svojim sobama za računalima i mobitelima. Rajović se u Nedjeljom u 2 dotaknuo i teme školstva.
– Istraživanje je pokazalo da u prvom razredu svi vole školu, u drugom razredu skoro svi vole školu, a u trećem razredu ih trideset posto ne voli školu. Ako mozak fiziološki voli učiti da bismo preživjeli i voli kad krenemo u školu, što se dogodilo u trećem razredu? Bi li dijete bilo sretno ako kaže sebi da želi hodati i za sekundu prohoda? Ne bi. Sretni smo kad se malo mučimo i onda nešto savladamo, to moramo podsjetiti roditelje. Dijete se mora malo pomučiti i savladati problem, a ne dobiti sve na gotovo, rekao je Rajović za HRT.
Prije par godina, nastavio je Rajović, u Crnoj Gori prijemni ispit na medicini od 102 kandidata nije prošlo njih 90. A to su, naglasio je, najbolji učenici Crne Gore.
– Onda je bilo pitanje za ministra obrazovanja ‘Što se dogodilo’. On je rekao kakav su to ispit dali našim đacima, ja ću polagati u drugom ispitnom roku. Mislim da nije ni polagao, ali je uvrijedio nastavnike na medicini. Već 15 godina učenici govore da je svaka nova generacija slabija, to stiže i do studenata. Nastavnici kažu da prijemni ispiti nisu teži i teži, već su djeca sve slabija. Moramo mijenjati metode učenja, zaključio je Rajović za HRT.
