Ljudi istražuju svemir, a naša Ingrid još ne zna engleski
Rat je gadna stvar, ali ima jedan čudan efekt, tehnološki napredak. Hladni rat, koji se vodio između SAD-a i SSSR-a kroz dobar dio druge polovice 20. stoljeća izrodio je jedno od najvećih tehnoloških dostignuća u povijesti čovječanstva, put u svemir.
Trećeg listopada 1957. godine radio stanice svijeta su u tišini osluškivale slabi ritmički signal koji je dolazio s nebesa. Sputnik 1, prvi umjetni satelit u orbiti planeta Zemlje obilazio je plavu kuglu i sramežljivo to pričao svima. Amerikanci su se prenerazili. U taktičkoj igri Hladnog rata glavni zadatak je bio stvoriti oružje koje što efektnije može uništiti neprijatelja. Sputnik je bio glasnik nove opasnosti za Zapad.
U doba Sputnika, rakete još nisu bile toliko napredne da pogode bilo
koji djelić planeta, te u Bijeloj kući nije bilo zabavno kada su čuli da
neprijatelj s istoka može nešto poslati skroz do svemira.
Samo
pet godina kasnije američki predsjednik John F. Kennedy pred cijelim
svijetom se zavjetovao da SAD neće ostati po strani u toj utrci, te se
obvezao da će poslati čovjeka na Mjesec u roku od deset godina.
Razdoblje koje se obilježava kao rat tako je postalo simbolom napretka
cijele ljudske vrste. Čudna je ta povijest.
E da, i na isti dan
je rođena Ingrid Antičević Marinović, koja bez obzira na to što ljudi
idu u svemir već nekoliko desetljeća, nije uspjela naučiti engleski.
