Pomislili biste kako kemija i povijest nemaju ama baš nikakve veze jedno s drugim. Ipak, autori udženika kemije za 7. razred odlučili su za naslov knjige upotrijebiti ovaj arhaični izraz za tu znanost.
Lučba 7 naziv je ovogodišnjeg udžbenika za kemiju, a pritom se tim potezom ne misli vratiti ovaj stari izraz u upotrebu, već djecu naučiti povijesni izraz koji se više ne koristi.
Udžbenik kemije koji držite u rukama zove se Lučba. Ta vam je riječ vjerojatno nepoznata, pa smo odlučili objasniti njezino značenje. Hrvati su kroz svoju burnu povijest i brojne političke sustave i utjecaje njegovali prirodne znanosti, ali i hrvatski jezik koji se kroz povijest mijenjao.
www.net.hr
Potkraj 19. i početkom 20. stoljeća Gustav Janeček, profesor kemije na
tadašnjem Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu, predlagao je da se hrvatski
jezik što više rabi u kemiji. Prihvatio je kemijsko nazivlje koje je
osmislio Bogoslav Šulek i za kemiju rabio riječ lučba, a Kemijski zavod
preimenovao je u Lučbeni zavod.
Zgrada nekadašnjeg Lučbenog
zavoda nalazi se na Strossmayerovom trgu u Zagrebu i danas je u
vlasništvu HAZU-a (Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti). U toj će
zgradi biti smještena Akademijina knjižnica i spomen-sobe hrvatskih
nobelovaca Lavoslava Ružičke i Vladimira Preloga.
