Većina ljudi je upoznata s činjenicom da su brojni svjetski lideri patili od ozbiljnih psihičkih poremećaja. Neke je to dovelo gotovo na sam vrh svijeta dok su drugi umirali u depresiji i omraženi od svojih naroda. Ipak manje je poznata informacija da su neki od najbriljantnijih znanstvenika mučili istu muku s neredom u svojoj glavi.
Uvriježeno je mišljenje kako je tanka granica između ludosti i genijalnosti. Nije rijedak slučaj da se one i isprepliću u jednom čovjeku što dokazuje činjenica da su neki od najvećih umova u povijesti su patili od ozbiljnih psihičkih problema. Neke je mučila tek depresija dok su drugi bili luđaci u pravom smislu riječi.
Depresija – križ velikih književnika
Charles Dickens je
sredinom 19. stoljeća bio jedan od najcjenjenih književnika na svijetu.
Bio je bogat, slavan i čovjek koji naoko ima apsolutno sve, no Dickens
je krio jednu veliku tajnu. Teško djetinjstvo je na njemu ostavilo dubok
trag i u sebi je nosio sjeme depresije koja se pogoršavala s godinama.
Padao je u nepodnošljivo stanje uma prije pisanja svakog novog romana.
Kad je ušao u krizu srednjih godina razveo se sa suprugom s kojom je
imao čak desetero djece te pobjegao s nekom tinejdžericom. Konačni krah
ovog britanskog genija dogodio se par godina prije smrti kad mu je nakon
jedne prometne nesreće čovjek umro na rukama. Depresija ga je potpuno
pojela, a od kreativnosti ovog književnog genija nije ostalo gotovo
ništa.
Slična sudbina zadesila je vječnog ruskog boema i jednog od
najobožavanijih pjesnika u povijesti, Sergeja Jesenjina. Ljepuškasti
Petrograđanin svoju zlu kob pronašao je u nesretnoj ljubavi s američkom
balerinom Isadorom Duncan. Gonjen nestabilnim emocionalnim stanjem,
velikim količinama alkohola i samoćom skončao je u 30.godini života na
vrlo ružan način.
Depresivan si je prvo prerezao vene te
vlastitom krvlju napisao poemu ‘Doviđenja dragi doviđenja’ te se nakon
toga objesio u hotelskoj sobi.
Jesenjinov sunarodnjak i po
mišljenju stručnjaka jedan od najboljih književnika u povijesti Lav
Nikolajevič Tolstoj bio je gonjen istim demonima kao i prije spomenuti
dvojac. Dolazio je iz imućne obitelji, bio je otac 13-ero djece no
usprkos tome je posljednjih desetak godina proveo uglavnom gonjen mišlju
o samoubojstvu.
Autistični genijalac
Depresija nije mučila velikog Michelangela, no i on je imao svoj križ. Naime, prema zapisima njegovih suvremenika znanstvenici su zaključili da je veliki umjetnik bio – autističan. Tu tezu dodatno potkrjepljuju saznanja o njegovoj izuzetnoj društvenoj neprilagođenosti. Iako je neosporna njegova briljantnost u umjetnosti i matematici Michelangelo je imao tek jednog ili dva prijatelja te se nije pojavio čak ni na bratovom sprovodu što znanstvenici smatraju potvrdom ove tvrdnje.
Darwin i Goedel na rubu pameti
Danas za tvorca teorije evolucije Charlesa Darwina zna manje više svaki osnovac, no malo je poznato da je dotični gospodin bio poprilično psihički nestabilan. I dan danas znanstvenici raspravljaju što je sve imao no sigurno je jedino da što god da je bilo posrijedi – bilo je ozbiljno.
Darwin se dugo vremena trudio suzbiti fizičke simptome svoje bolesti. Često bi se tresao, histerično plakao pa čak i halucinirao te mu u borbi protiv bolesti nisu mogli pomoći doktori iz njegova vremena, jer posrijedi je bila po svemu sudeći fobija od ljudi. Naposlijetku je njegov problem toliko uznapredovao da je izbjegavao i vlastitu djecu.
Iako se Albert Einstein u javnosti često percipira kao pomalo luckast pa čak po nekim tezama i potpuno lud, toj definiciji je mnogo bliži njegov prijatelj Kurt Goedel. Dok je Einstein bio najvjerojatnije samo ekscentričan, Goedel, inače briljantan logičar i matematičar, je patio od teške paranoje.
Sumnjao je kako ga netko želi otrovati, a nije vjerovao ni vlastitoj ženi koju je tjerao da proba svaku hranu koju skuha prije njega. Kad mu je supruga na šest mjeseci završila u bolnici, Goedel je jednostavno prestao jesti i naposlijetku umro od gladi.
