Malo se bolje zagledajte u novčanicu od 200 kuna: Možete li uočiti ‘grešku’ na njoj?
Povodom Mjeseca hrvatskog jezika, koji se ove godine obilježava od 21. veljače do 17. ožujka, donosimo raspravu s jezikoslovcem oko toga zašto na novčanici od 200 kuna piše ‘dvjesta’, a ne ‘dvjesto’ kako je to uvriježeno u našem govoru. Iako smo naišli na neke članke koji tvrde da je to pogrešno, Željko Jozić objasnio nam je zašto to ipak nije tako.
Foto: Ramona Ščuric | srednja.hr
Ako ste se nekada dobro zagledali u novčanicu od 200 kuna, vidjeli ste da na njoj ne piše ‘dvjesto’ kuna nego ‘dvjesta’ kuna. Neki bi pomislili da se radi o grešci, ali Željko Jozić, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje objasnio nam je o čemu se tu zapravo radi.
– Ponajprije valja reći da oblik ‘dvjesta’ nije pogrešan, odnosno da nije riječ o slovnoj ili tiskarskoj pogrešci. Dakle, ‘dvjesta’ jest pravilan, doduše stariji tradicionalni oblik toga broja, a još stariji je oblik ‘dvjesti’, pa je to vjerojatno prevladalo prilikom izbora. Oblik ‘dvjesta’ prevladavao je u hrvatskome jeziku do početka 20. st., gotovo jednako kao i oblik ‘trista’. Tada je vrlo čest izraz bio ‘Trista mu muka/jada!’, ali je kasnije prevladao oblik ‘dvjesto’ kao i ‘tristo’ analogijom prema ‘sto’, objasnio je Jozić.
Foto: srednja.hr
‘Nitko nikad nije problematizirao to što piše na najvećoj novčanici’
No, njega ponajviše začuđuje što se nitko nije pitao zašto na novčanici od 1000 kuna piše ’tisuću’.
– Nitko nikad nije problematizirao to što na najvećoj novčanici, koja se i rjeđe viđa u optjecaju, piše ’tisuću’, a ne ’tisuća’ kuna. Naravno da ni tu nije riječ o pogrešci jer je riječ o akuzativu mjere, kao i u ‘Tisuću i jedna noć’, rekao je Jozić.
Školski pravopis godinama imao grešku na koricama
Upitali smo ga postoji li u Hrvatskoj neka riječ koja je bila tiskarska greška, a da smo ju prihvatili kao normalnu i takvu ju koristili.
– Nije mi poznato da smo ikad prihvatili kakvu tiskarsku pogrešku kao pravilan oblik. Zanimljivo mi je ipak kako studiju Tadije Smičiklasa ‘Dvijestogodišnjica oslobodjenja Slavonije’ u nekim popisima literature nailazim ‘lektoriranu’ pa imamo ‘DVJESTOGODIŠNJICU’. Možda je zanimljiviji slučaj ‘Hrvatskoga školskog pravopisa’, Babić-Ham-Moguša iz 2008. sa slovnom pogreškom na naslovnici – ‘STANDARNOG’ umjesto STANDARDNOG’, koja nije uočena sve do 2012. godine, do kad su izišla još dva izdanja s istom pogreškom, naveo je Jozić.
