Maturanti gimnazije među najtraženijim su radnicima u ovoj hrvatskoj županiji
Kako bi osmašima olakšali postupak odabira srednjoškolskih obrazovnih programa, područni uredi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje su izdali prigodne brošure u kojima se nalazi mnoštvo za upis relevantnih podataka. Među njima su i tablično prikazani podaci o najtraženijim djelatnicima sa srednjom stručnom spremom u pojedinim županijama. Tablica koja je na prvi pogled privukla pozornost nama, a i čitateljima bila je ona za Bjelovarsko-bilogorsku županiju. Razlog je to što se na četvrtom mjestu prema broju traženih djelatnika nalazi maturant gimnazije, odnosno osoba sa završenom gimnazijom!
Izvor fotografije: hsucdp.hr
Čak 134 osobe s takvom stručnom spremom bile su tražene u spomenutoj županiji tijekom 2015. Stoga smo odlučili provjeriti s područnim uredom HZZ-a u Bjelovaru, u čemu je kvaka.
Kao ugrožena djelatna skupina preporučeni za pomagače u nastavi
Rukovoditelj u Odjelu za tržište rada u Bjelovaru Nenad Martinovski, detaljno nam je pojasnio da su već prije nekoliko godina, analizirajući statističke podatke, uočili kako su osobe samo sa završenom gimnazijom jedna od najteže zapošljivih skupina. Što nije ni čudno obzirom da takvi, nemaju jasnu struku, unutar koje mogu pronaći posao.
Kako bi i njih pokušali uključiti na tržište rada, isprva kroz mjeru ‘Mladi za mlade-pomagači u nastavi’, a potom i kroz slične projekte Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te samih udruga koje se brinu za djecu s teškoćama u razvoju, HZZ Bjelovarsko-bilogorske županije uspio je, kao što i tablica otkriva, zaposliti oko 130, inače teško zapošljivih mladih ljudi.
Tablica traženih radnika u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji tijekom 2015./ izvor: HZZ
– Kako maturanti gimnazije spadaju u najteže zapošljivu skupinu, a kroz obrazovanje su stekli mnoga teorijska znanja, nije ih bilo teško kroz programe Obiteljskog centra, ali i raznih udruga, dodatno educirati i obučiti za pomagače u nastavi. Time smo ih uključili na tržište rada, a djeca su dobila skrb koja im pripada, objasnio nam je Nenad Martinovski.
Maturanti doprinjeli lakšoj socijalizaciji učenika
Prema saznanjima Martinovskog, koji je od početka uključen u spomenutu mjeru poticanja zapošljavanja, mladi sa završenom gimnazijom, koji su dobili šansu olakšavati školovanje djeci kojoj je pomoć potrebna, dobro su se snašli u toj ulozi.
– Neki nisu mogli pristupiti obavljanju zadatka pomaganja u nastavi, jer su imali određenu zadršku ili averziju prema đacima s posebnim potrebama. Ili im se jednostavno takva zadaća činila preteškom. Međutim, oni koji su se odlučili uključiti na tržište rada, kroz ovakav obilk javnog rada, doprinjeli su da se ta djeca puno lakše prilagode sredini. Mnoga djeca kojoj su pomagale osobe sa završenom gimnazijom su digla prosjek ocjena, a da pri tome nisu bili svo vrijeme vezani za pomagače. Ako bi nešto trebalo dopisivati, dodatno objašnjavati na odmoru ili primjerice vući kolica, pomagači bi bili pri ruci. No, kada bi te zadatke izvršili, djecu s teškoćama u razvoju ostavljali bi među njihovim vršnjacima te im tako olakšavali socijalizaciju, objašnjava na kraju potanko Nenad Martinovski.
