Maturanti i brucoši tvrde da je interes za prirodne i tehničke znanosti slab jer većina želi diplomu bez muke
Zagrebački FER je treći najpopularniji fakultet među maturantima i brucošima, no interes je za dotičnim studijem ove godine u padu. Provedenim istraživanjem među spomenutom populacijom, došli smo do iznenađujuće spoznaje kako polovica od pet tisuća ispitanika smatra da je zainteresiranost za STEM fakultete slaba jer mladi žele diplomu bez puno muke. Uzmemo li u obzir potonje, postaje jasno zbog čega se još uvijek manji broj maturanata odlučuje studirati prirodne i tehničke znanosti, dok je na fakultetima društvenog područja velika gužva. Matematika je okosnica svakog STEM fakulteta, no činjenica je da je spomenuti predmet na glasu kao najteži za vrijeme srednjoškolskog obrazovanja. Zbog toga smo provjerili s profesorom VERN-a Tonijem Milunom što se treba napraviti da učenici prestanu matematiku smatrati baukom.
Općepoznata je činjenica da su predmeti koji zahtjevaju razmišljanje zahtjevniji od onih ‘bubatorskih’. Međutim, među učenicima i roditeljima se ustalilo mišljenje kako se za matematiku trebaš roditi i da se spomenuti predmet ne može naučiti, ako se nema ‘žicu’. Naravno da se ne može naučiti napamet, ali ulaganjem truda i svakodnevnim vježbanjem, usvajanje matematičkog gradiva prestaje biti problem. Istraživanjem provedenim na uzorku od pet tisuća brucoša i maturanata spoznali smo kako izbjegavaju STEM fakultete upravo zbog problematičnih računarskih predmeta.
Zaobilaze STEM fakultete jer idu linijom manjeg otpora
Iako se zagrebački FER nalazi na trećem mjestu po popularnosti među maturantima i brucošima, u posljednjih godinu dana zabilježen je pad zainteresiranosti za upis spomenutog fakulteta. Među 10 najpoželjnijih studija, svoje mjesto našla su samo tri fakulteta iz područja prirodnih i tehničkih znanosti, što je jasan pokazatelj kako je u Hrvatskoj još uvijek mala zaniteresiranost za STEM područje.
Provedenom anketom došli smo do iznenađujućeg saznanja koje nam je otvorilo oči po pitanju velike popularnosti društvenih fakulteta. Naime, od pet tisuća sudionika, njih čak pola je dalo odgovor kako Hrvati izbjegavaju studirati prirodne i tehničke znanosti jer su teški, a većina želi dobiti diplomu bez puno muke. Drugim riječima mladi radije idu linijom manjeg otpora, nego što se odlučuju uhvatiti u koštac s fakultetima nakon kojih postoji bolja šansa za zaposlenje.
Drugi odgovor koji su najviše birali maturanti i brucoši je taj da jako malo mladih ima predispozicije za spomenute studije, zbog čega se postavlja pitanje zašto su predmeti poput matematike u našem školstvu negativno percipirani.
Matematiku treba predavati na privlačniji način
– Osobno sam se uvjerio da učenici koji misle da ne mogu naučiti matematiku uspijevaju dobiti odlične ocjene iz pojedinih dijelova gradiva ako pronađu nešto zanimljivo u njima, izjavio je profesor matematike na VERN-u Toni Milun. Dodao je kako je talent bitan ako netko želi postati vrhunski matematičar, ali da osnove može svladati svatko tko je uporan. Ovim riječima profesor Milun je opovrgnuo glasine kako si ili rođeni matematičar ili ćeš uvijek s brojevima biti na ‘vi’.
S obzirom da je matematika sama po sebi suhoparna i stroga, jasno je kako učenicima kao takva baš i nije zanimljiva. – Na svima nama koji sudjelujemo u obrazovanju, od MZOS-a, preko Agencija za obrazovanje i na kraju profesora, je da pronađemo model prema kojem bismo matematiku i ostale predmete predavali na način da budu učenicima što privlačniji, na primjer kroz primjenu u svakodnevnom životu, ističe profesor VERN-a.
STEM fakultete u Europi bira samo 25 posto studenata
Tehnički fakulteti trebaju bolji PR, a stručnjaci pričati razumljivije
Osim što smatra kako tehničkim fakultetima nedostaje dobar PR, Milun tvrdi da moderno doba zahtijeva interdisciplinarnost. Drugim riječima, traži se povezanost sjajnih inženjera koji će proizvesti proizvod, kreativnih dizajnera koji će ga oblikovati, vrhunskih marketinških stručnjaka koji će ga predstaviti javnosti i na kraju obrazovanih prodavača koji će ga znati prodati.
Milun se prisjetio nedavne konferencije na kojoj je direktorica jedne hrvatske tvrtke rekla kako imaju sjajne informatičare, dizajnere i ekonomiste, ali da je problem u tome što svaka od tih skupina stručnjaka priča svojim jezicima i međusobno se slabo razumiju. – To je karika na kojoj trebamo posvetiti pažnju, međusobna bolja komunikacija, bolja suradnja među stručnjacima različitih profila i uvažavanje različitosti, tvrdi Milun.
