Mijenja se zakon o predškolskom: Država će po novom sufinancirati sve vrtiće
Modelu sufinanciranja vrtića od ove će se godine priključiti i oni čiji osnivači nisu jedinice lokalne samouprave. Vlada je na ovotjednoj sjednici donijela Uredbu za izmjenom Zakona kojom će biti omogućeno i sufinanciranje privatnih vrtića čiji su osnivači pravne ili fizičke osobe te vjerske zajednice. Mjerom će biti obuhvaćeno preko 25 tisuća djece.
Do su se državnim proračunom osiguravala samo sredstva za fiskalnu održivost javnih vrtića, no od ove pedagoške godine to se mijenja. Na svojoj posljednjoj sjednici Vlada je donijela uredbu za izmjenom Zakona o predškolskom odgodu i obrazovanju prema kojoj se u modelu sufinanciranja priključuju i privatni vrtići. Dakle, oni čiji su osnivači vjerske zajednice ili druge pravne i fizičke osobe.
Diskriminacija djece koja zbog manjka mjesta u javnima moraju u privatni vrtić
To je odlučeno temeljem komentara u javnoj raspravi, a koji su upućivali na diskriminaciju djece koja privatne vrtiće moraju pohađati jer u javnima nema dovoljno mjesta. A vrtiće koji nisu javni pohađa čak 25.076 djece ili 17,8 posto ukupnog broja djece u dječjim vrtićima.
– Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju propisano je da se u državnom proračunu osiguravaju sredstva za fiskalnu održivost dječjih vrtića čiji je osnivač jedinica lokalne i područne samouprave. Ovom uredbom predlaže se izmijeniti zakon na način da se omogući državi da u model sufinanciranja uključi svu djecu, bez obzira na to tko je osnivač dječjeg vrtića. Kriterije i mjere za određivanje sredstava za fiskalnu održivost uredbom će propisati Vlada. Sredstva za sufinanciranje održivosti dječjih vrtića planirana su prvi put za pedagošku godinu 2023./24., u državnom proračunu, kazao je na sjednici Vlade ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.
Podsjetio je i da je za izgradnju novih kapaciteta dječjih vrtića u narednom razdoblju osigurano oko 260 milijuna eura, a provedena su dva javna poziva na koja su se gradovi mogli javiti.
– Međutim, uz osiguranje infrastrukturnih i kadrovskih preduvjeta, nužno je i osigurati dugoročnu održivost financiranja predškolskih ustanova, posebice u slabije razvijenim jedinicama lokalne i područne samouprave, navodi Fuchs.
Do 2027. obuhvat djece starije od tri godine moramo povećati na 90 posto
Prema uredbi Vlade u 2023. (od listopada do prosinca) potrebno je u proračunu za ovu svrhu osigurati ukupno 17,1 milijuna eura od čega se 14,2 milijuna eura odnosi na javne vrtiće, a 2,9 milijuna eura na privatne vrtiće. Iduće godine osigurat će se ukupno 68,7 milijuna eura od čega se 56,9 milijuna eura odnosi na javne vrtiće, a 11,8 milijuna eura na privatne vrtiće. U 2025. za provedbu ovog modela sufinanciranja potrebno je osigurati ukupno 81 milijun eura od čega se 69,2 milijuna eura odnosi na javne vrtiće, a 11,8 milijuna eura na privatne vrtiće
Inače, Hrvatska je jedna od zemalja EU s najmanjim obuhvatom djece u vrtićima i to u idućih nekoliko godina moramo promijeniti. Naime, Europsko vijeće je 2002. godine u Barceloni utvrdilo ciljeve na području ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja (tzv. barcelonske ciljeve) prema kojima bi u zemljama članicama Europske unije programima ranog i predškolskog odgoja trebalo biti obuhvaćeno najmanje 33 posto djece mlađe od tri godine i čak 90 posto djece u dobi između tri godine i polaska u osnovnu školu. Kako stoji u ovoj uredbi Vlade, u Hrvatskoj je 2020. vrtiće pohađalo 78,8 posto djece od treće godine do polaska u školu, a taj postotak do 2027. moramo povećati na 90 posto.
Uredbu koju je Vlada usvojila na svojoj ovotjednoj sjednici možete vidjeti ispod, a ako vam dokument nije vidljiv, osvježite stranicu.