Ministar Aladrović otkrio zašto je upisao opću umjesto matematičke gimnazije i kako se sa 16 učlanio u HDZ
Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne skrbi, Josip Aladrović gostovao je jučer u podcastu srednja.hr. Osim tema koje su se odnosile na mirovinski sustav koje obrađuje naš sestrinski portal mirovina.hr, Aladrović je govorio i o temama mjera za samozapošljavanje i pripravništvo koje se uglavnom odnose na mlade u Hrvatskoj. Otkrio nam je ponešto i o svom učlanjenju u HDZ još u srednjoškolskim danima.
Ministra Josipa Aladrovića ugostili smo u našem podcastu. | foto: srednja.hr
Jučerašnji gost podcasta srednja.hr bio je ministar Josip Aladrović, koji je u uvodnom dijelu govorio o svojim srednjoškolskim danima koje je proveo u Gimnaziji Požega. Bilo je to početkom dvijetisućitih i tada je, kaže ministar, bilo ‘poprilično bezbrižnije’.
– Završio sam osnovnu školu u Pleternici, gdje sam odrastao do svog fakultetskog obrazovanja, odnosno do te etape visokog školstva u svom životu. Opća gimnazija u Požegi, kao srednja škola. Bio je izbor opća ili matematička i iz nekog razloga, čak mislim zbog toga što je više prijatelja se odlučilo za opću sam se odlučio i ja. I tu traje četverogodišnje obrazovanje, vrlo zanimljiva etapa, kao i svima u životu. Uz fakultet sigurno najzanimljivija etapa, puno bezbrižnija nego danas, sa svojim, u pravilu plusevima, svim onim fazama i onime što svi prolaze u srednjoj. U pravilu se uvijek sjećam srednje škole s pozitivnim emocijama i sa sjetom, ispričao je Aladrović.
U HDZ se učlanio sa 16 godina
Govorio je i o svojim počecima u HDZ-u. Vrlo mlad se angažirao u politici i stranci, što je danas sve rjeđe slučaj.
– Moj neki osoban dojam je da u vrijeme kada sam se ja učlanio u mladež HDZ-a, to je bio onako jedan izvannastavni okvir, između ostalih i politički, u pravilu s prijateljima koji slično razmišljaju. To je bilo 2001., tako nekako sa 16 godina, drugi – treći srednje. Tada se osnivala mladež HDZ-a, mi smo se aktivirali. U načelu neki od nas su bili aktivniji, neki manje aktivni u tim ranim fazama, ali je to stjecanje, ne mogu reći nekog određenog političkog iskustva, ali nekakve vrlo jednostavne političke škole u to vrijeme. Moram priznati da imam dojam da se sada mladi puno manje odlučuju na aktiviranje u bilo kojoj političkoj opciji. Osobno smatram da se kroz politiku može učiniti čitav niz društveno dobrih stvari, neovisno o političkoj opciji, dakle od HDZ-a, od SDP-a, od možda ‘zelenih’ stranaka koje su sada nešto popularnije… To su nekakvi počeci, aktivnost nešto manje, nešto više, ovisno o fazi života i to je to otprilike, rekao je Aladrović.
O političkoj pismenosti maturanata
Baš jučer objavljeno je i istraživanje o političkoj pismenosti mladih provedeno u suradnji nekoliko institucija među kojima su zagrebački Fakultet političkih znanosti, Institut za društvena istraživanja GONG i GOOD inicijativa. Između ostaloga, rezultati su pokazali da skoro pedeset posto učenika ne zna tko je predsjednik Vlade. Aladrović kaže da je to zabrinjavajuće i loše.
– Ono što je ključno pitanje je na kome leži ta odgovornost. Jednim dijelom to bih pripisao nezainteresiranosti mladih za politiku i blagom nezainteresiranosti mladih za društvena zbivanja. Ali vjerujem i da jedan dio odgovornosti sigurno leži i na politici koja se nije isprofilirala kao nešto što može uvijek donijeti isključivo samo pozitivne pomake. Puno je tu kontaminacije oko politike, djelomično zbog medija kojima je to tema koja je zanimljiva, djelomično zato što smo zaista imali neke probleme ili izazove u političkom smislu u prošlosti, ali podatak o tome da toliki postotak mladih ne zna tko je hrvatski premijer je zaista poražavajući, usudit ću se reći i za mlade, ali i za sve dionike društva, rekao je Aladrović.
Voditelj podcasta i glavni urednik portala srednja.hr, Marko Matijević konstatirao je kako bi se i premijer Andrej Plenovići trebao malo ‘trgnuti’ i više pričati s novijim generacijama koje izlaze na izbore, a političarima možda nisu zanimljive i često nestaju u diskursu. Aladrović se s time ne slaže, tvrdi da su, ovisno o domenama ministarstava, politike prema mladima itekako prisutne.
– One se formiraju, kreiraju i provode, na kraju krajeva, ja imam tu sreću ili okolnost da se dio rada vrlo često odnosi na mlade. U tom dijelu mogu reći da imamo jako snažan fokus na mlade u Hrvatskoj. Vjerojatno je nedovoljno prepoznato, ali definitivno se ne mogu složiti da mladi nisu sugovornici i da s mladima ne razgovaramo, ističe Aladrović.
Mjere za mlade
Tema koja se posebno odnosi na mlade, a vezana je uz Aladrovićevo ministarstvo ona je o mjerama za mlade, prvenstveno mjere za samozapošljavanje za koju je ove godine značajno povećan iznos i maksimalno se dodjeljuje 130.000 kuna. Aladrović je istaknuo kako je 2016., kada je HDZ ponovno preuzeo vlast, nezaposlenost mladih bila među najvećima u Europi. Zato je Vlada namjerila potpore za samozapošljavanje usmjeriti na takve osobe.
– Kada vidimo što smo učinili sa pretpandemijskim podacima, razina nezaposlenosti mladih je 17%, sada samo među boljim državama u Europskoj uniji. Siguran sam da ćemo s mjerama koje su usmjerene na mlade taj postotak dodatno smanjivati, rekao je Aladrović.
Pritom je bitnim istaknuo otvorenost migracija na prostoru EU, koje mladi itekako koriste. Tvrdi da je Vlada svjesna da ako oni neće poticati mlade, da će to učiniti neki drugi i zato se tu žele ‘nametnuti konkutrentnošću’.
Povezivanje tržišta rada i obrazovnog sustava
Uskoro kreću i upisi u srednje te na fakultete, a uskoro bi trebale biti objavljene i kvote za upise. Aladrović je najavio kako rade na razvoju alata koji će raditi predikcije vještina potrebnih na tržištu rada u budućnosti, a što bi u konačnici trebalo utjecati i na povezanost obrazovnog sustava i tržišta.
– Kroz portal Tržište rada, to je nešto što smo novije formirali, pratimo broj nezaposlenih osoba na svakom teritorijalnom dijelu RH do razine svakog zanimanja. Dakle mi danas možemo tvrditi da u pojedinom gradu u Hrvatskoj ima toliko i toliko nezaposlenih medicinskih sestara, njegovatelja, radnika u proizvodnji, konobara. Tu imamo vrlo dobre analitičke alate. Razvijat ćemo ih i povezujemo ih dodatno kako bi donošenje odluka bilo olakšano. Budimo realni, bez kvalitetnih analitičkih alata, bez kvalitetnih business intelligence alata mi ne možemo donositi kvalitetne odluke. Ono što želimo napraviti u budućnosti je povezati puno čvršće sustav obrazovanja i sustav rada kako bismo mogli raditi predikcije pojedinih vještina u budućnosti. Dakle, mi se sad moramo izmaknuti od ovog dijela koji je definiran zanimanjima i primaknuti dijelu vještina. Vještine i kompetencija postaju nešto što će biti presudno kod konkurentnosti na tržištu rada i zapošljivosti, rekao je Aladrović i istaknuo kako će se praćenjem tih podataka moći utjecati na obrazovni sustav ‘koji će biti više vezan uz to koje su potrebe na tržištu rada’ i što će nam od vještina više trebati u nekom periodu u budućnosti.
Jedan od faktora prilikom odlučivanja kod mnogih je, uz zapošljivost, i visina plaće koju će imati po završetku obrazovanja i kod zapošljavanja. Jadan od korisnih alata mladima bi bila aplikacija koja će im reći kolika je plaća u određenom zanimanju. Ministar tvrdi kako će portal Tržište rada do kraja godine biti nadograđen tako da će barem neki od podataka o plaćama po zanimanjima biti vidljivi.
Čitav podcast s ministrom Aladrovićem pogledajte u videu ispod.
Futurizam: Kako će 2050. izgledati mirovinski sustav?
Na kraju podcasta ministar je govorio o mirovinskom sustavu i mirovinama, a na to se odnosilo i naše pitanje u podcast rubrici ‘Futurizam’. Ministra smo, naime, pitali kako će u 2050. godini izgledati mirovinski sustav.
Smatra da će ljudi raditi puno dulje nego što rade dana, ali da će zato možda raditi manje sati tjedno.
– Da bi omogućili održivost sustava, puno dulje će se raditi. Puno duže ćemo živjeti u zdravlju, ako mogu futuristički prognozirati. Puno duže će se raditi nego što se danas raditi. Vjerojatno će se u godinama dulje raditi, ali u kraćoj jedinici vremena manje, pretpostavljam da će nam tehnologija omogućiti da manji broj sati tjedno provodimo na poslu, rekao je ministar.
Smatra i da je glavni izazov s kojim će se budući umirovljenici suočavati stopa zamjene kada se prelazi iz radnog odnosa u mirovinu. Boji se, veli, da će ona biti niža nego danas i razlike života uz rad i u mirovini će biti značajno veća.
S obzirom na to da očekuje da ćemo raditi dulje, ministra smo na kraju pitali i očekuje li sindikalne akcije ’80 je previše’ u budućnosti.
– Vjerojatno će biti određenih referendumskih inicijativa i tada, ako se, kada smo već kod futurističkih pitanja, ne promijeni nešto u pogledu demokracije. Možda će demokracija drugačije izgledati, kazao je Aladrović, a videoisječak iz rubrike Futurizam pogledajte u nastavku.
