Pretraga

Ministar prozvao Zagreb oko dogradnje škola za cjelodnevnu, oni uzvratili: ‘Čekamo njihovu suglasnost’

A- A+

Luku Juroša, pročelnika za obrazovanje Grada Zagreba pitali smo kako komentira navode ministra Radovana Fuchsa da se neke škole još nisu prijavile za dogradnju u sklopu cjelodnevne škole, u čemu prednjači Zagreb. Tvrdi da čekaju suglasnost Ministarstva za deset škola, a da su dvije škole prijavili u zadnju fazu natječaja. Istaknuo je da je cijeli proces prijave na natječaj kompleksan i dugotrajan.

Luka Juroš Grad Zagreb

Luka Juroš, pročelnik za obrazovanje Grada Zagreba | foto: srednja.hr

Ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs rekao je nedavno za Media servis kako za oko 150 osnovnih škola još nisu dobili zahtjeve za dogradnju u sklopu uvođenja cjelodnevne škole. Naime, Ministarstvo školama dislocira europska sredstva za dogradnju kako bi sve prešle u jednosmjensku nastavu. Pritom je Fuchs dodao kako je većina takvih škola bez poslanih zahtjeva u Zagrebu, Rijeci i Splitu, a da su razlog za to i problemi s urbanističkim planovima.

Stoga smo Luku Juroša, pročelnika Gradskog ureda za obrazovanje, sport i mlade u Zagrebu, pitali kako komentira te navode i je li istina da se nisu prijavili za dogradnju škola. Rekao nam je da Grad Zagreb u ovom trenutku ima desetak prijavljenih projekata, odnosno škola koji čekaju suglasnost u Ministarstvu. Broj škola za dogradnju i proširenje je još više, napomenuo je.

‘Vidimo i da je cijeli taj proces na prijavu za jednosmjensku školu posložen izrazito kompleksno’

– Neki od tih projekata tamo su još iz 2023. godine i nismo dobili odgovor na njih. Vidimo i da je cijeli taj proces na prijavu za jednosmjensku školu NPOO-a posložen izrazito kompleksno. Imamo deset škola za koje se čeka suglasnost, ali ta suglasnost tek je prvi korak u dobivanju sredstava za dogradnju za jednosmjensku nastavu, nakon toga kada dobijemo suglasnost moramo još i prijaviti projekt direktno na natječaj sa svom dokumentacijom i onda još čekamo rezultate tog natječaja. Mi smo sada prijavili dvije u škole u ovoj drugoj fazi, to su Lanište i Borovje, kazao nam je Juroš u Osnovnoj školi Voltino u četvrtak koju smo posjetili kako bismo kušali zdrave zagrebačke školske obroke, o čemu ćete moći čitati u narednim danima.

Juroš je nastavio da nije jasno zašto je cijeli postupak prijave toliko kompleksan i dugotrajan te da bi on trebao biti jednostavniji. Nije jasno ni objašnjeno, tvrdi, zašto postoje dva koraka prijave. I za dobivanje suglasnosti, pojasnio je, potrebna je značajna razina dokumentacije. Sve to otežava situaciju, naveo je, ne samo u Zagrebu već u cijeloj Hrvatskoj. Pitali smo ga i jesu li problem urbanistički planovi.

– Dio škola ima problem prostorno planskih ograničenja, Grad Zagreb je već prošlo ljeto počeo izmjenu generalnog urbanističkog plana, prvi dio izmjena napravljen je u svibnju, sada se obrađuju rezultati javne rasprave za sveobuhvatne izmjene. Moram naglasiti kako ministar govori o prostorno planskim uvjetima koje su prepreka, ali isto su prepreka primjerice konstrukcije postojećih škola. U Gradu Zagrebu školu ne možemo prebaciti u jednu smjenu tako da dodamo četiri učionice ako je drugi dio škole konstrukcijski u takvom stanju da moramo povećati njegovu potresnu otpornost, pojasnio je Juroš.

Izdvojeni članak

Hoće li i dogodine biti produljeni ljetni praznici? Fuchs: ‘Klime u učionicama nisu jedini problem’

‘Nije jasno kako će tih stotinjak škola prijeći u jednu smjenu’

Dodao je kako su iz Ministarstva svi osnivači prije dva tjedna dobili pismo u kojem odbijaju unaprjeđenje postojećeg prostora s dogradnjom nekoliko učionica.

– Tako da primjerice za našu OŠ Horvati na Knežiji Grad Zagreb, Ministarstvo neće sufinancirati cijelu novu školu koju moramo izgraditi, nego će financirati samo razliku tih nekoliko učionica. Naime, ona se mora srušiti jer je potpuno neprikladna za dogradnju i proširenje, a i nalazi se na trasi buduće prometnice. I to je situacija u cijeloj Hrvatskoj, nije jasno kako će tih stotinjak škola prijeći u jednu smjenu ako jedinice lokalne samouprave moraju same financirati 80 ili 90 posto troškova, zaključio je Juroš za srednja.hr.