Ministar Šustar do srijede u 10h mora odlučiti između kurikuluma i kurikula
Ministar obrazovanja Predrag Šustar ima do srijede u 10 sati ujutro da odgovori Borisu Jokiću i Ekspertnoj radnoj skupini kako će se dalje razvijati provedba kurikularne reforme. U slučaju da ih ne podrži u njihovu radu, oni planiraju odstupiti. Bit će to 483 dana od predstavljana te skupine i početka rada na novom poglavlju obrazovanja u samoprozvanoj zemlji znanja i rečenice tadašnjeg ministra Vedrana Mornara – ‘Ovo će biti povijesni dan hrvatskog školstva’. U srijedu će obrazovanje, ali i politika igrati još jednu povijesnu utakmicu.
Predrag Šustar kao Jack Bauer u 24 sata Ilustracija|srednja.hr
Današnja pressica za medije na kojoj je nazočilo svih sedam članova Ekspertne radne skupine zapravo je odgovor na prošlotjedna događanja na saborskom odboru za obrazovanje, znanost i kulturu. Tamo je zaključeno kako bi bilo dobro da se Ekspertna radna skupina proširi za deset novih ljudi, a na ministru Šustaru je da prihvati ili odbaci njihovo mišljenje. Opozicijski članovi odbora su kasnili na sjednicu, a točka dnevnog reda promijenjena je na početak kako bi se nesmetano mogli donijeti zaključci. Oni koji su se kasnili su se naravno žalili, ali to je imalo jednaki efekt kao kada razrednici predstavite problem pucanja gume na tramvaju. Takva im je otprilike i bila izlika.
Kompromisno rješenje – Od koga i za koga?
– Imali smo dvije mogućnosti: Ili da ekspertna skupina u sadašnjem obliku sama odluči koje će primjedbe iz stručne rasprave usvojiti, a koje neće, ili da se napravi nadpovjerenstvo koje će njima biti nadređeno, a što bi, po meni, blokiralo svaki dijalog, kazala je predsjednica spomenutog Odbora Gordana Rusak za Dnevnik 3 HRT-a i dodala kako je kompromisno rješenje da se proširi ekspertna skupina.
Predsjednica povjerenstva, inače profesorica s biološkog odsjeka PMF-a u Zagrebu, nije otkrila tko je tko stoji iza inicijative o nadpovjerenstvu i zašto je ono potrebno s obzirom na to da nije bilo planirano. Jedan od najvećih javnih zagovaratelja kurikularnih promjena je Ladislav Ilčić, a njegove primjedbe uglavnom se tiču svjetonazorskih tema i načina odabira kandidata koji su radili u povjerenstvu. Problematičan mu je i naziv kurikulum, te mu više odgovora kurikul kao pravilniji hrvatski oblik. Iz njegove stranke Hrast dolazi i zamjenik ministra obrazovanja Hrvoje Šlezak koji se u javnosti uopće ne pojavljuje. Niti po pitanju kurikuluma, ali ni drugim važnim obrazovnim temama. Osim Hrasta zaključak Odbora za obrazovanje podržali su članovi iz HDZ-a, a istaknuto je kako se skupina treba proširiti sa stručnjacima iz STEM područja te usuglasiti reformu sa strategijom obrazovanja.
– Reforma je u potpunosti usuglašena sa strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Prigovor da se treba dodatno naglasiti STEM područje ne stoji jer jednako tako u strategiji stoji da treba poistovjetiti posebnu pažnju humanističkom području, dakle to su jednako vrijedna područja i tu nema problema s kurikularnom reformom. Problem je što neki u Hrvatskoj imaju previše ideologizirani pristup problematici obrazovanja i da ih zapravo ne zanima što se događa s kurikularnom reformom, nego tko radi na reformi. Ne bih imenovao stranke, ali sasvim sigurno je da se radi o krugovima koji su bliži desnom spektru, nego centru, rekao je voditelj strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije Neven Budak u odgovoru na prozivke Odbora.
Jokić: ‘Saborski odbor za obrazovanje nije shvatio ulogu Ekspertne radne skupine’
Premda postoje jasni problemi s cijelom procesom izrade kurikuluma, a većina se odnosi na premalo vremena u samoj izradi i javnoj raspravi. Može se reći i da je veliki problem i neuključenost učenika i studenata u sami proces, premda su oni u fokusu promjena. Međutim, na Odboru je razmatrano da se Ekspertnoj radnoj skupini pridruži deset novih ljudi iz područja poput matematike, povijesti, hrvatskog koja su po njihovu mišljenja slabije zapostavljena. Problem prema Jokiću je što je Odbor s ovime pokazao da uopće ne razumije proces reforme i ulogu Ekspertne skupine koja ne piše pojedine kurikulume, nego se bavi planiranjem i provedbom rada svih tijela.
– Od početka reforme, naš rad prati načelna podrška politike i svih političkih struktura vezana uz to što i kako radimo. Međutim, ta podrška je i dalje samo načelna. Jesmo za proširenje skupine, možda nam je i potrebna svježa krv, ali ne na politički način, nego putem poziva kojim smo i mi imenovani. Ovakvi elementi ukazuju na ostavštinu bivšeg komunističkog sustava u nekom obliku odlučivanja i na to ne možemo pristati, rekao je na pressici Boris Jokić koji je istaknuo kako struka treba biti iznad politike te da vjeruje kako se reforma mora nastaviti, makar i bez njih.
Koliko god se u ekspertnu skupinu pokušao ugurati STEM, premda mu tamo nije mjesto, koliko god se spominjala bolja matematika ili hrvatski jezik, kurikulum je postao ideološko pitanje. Nesuglasice koje s jedne strane artikulira saborski zastupnik Ilčić je količina patriotizma i zdravstveni odgoj koji će se podučavati.
– Novi prijedlog koji bi trebao zamijeniti sadašnji zdravstveni odgoj u školama ne uključuje moralni aspekt, odnosno pokušava svoj djeci nametnuti isti svjetonazorski obrazac. Nedavno je mladež liberalne stranke u Švedskoj zatražila legalizaciju incesta i nekrofilije, a u Nizozemskoj je postojala stranka koja se zalagala za legalizaciju pedofilije, a to nije nešto što bi većina hrvatskih građana željela, stav je saborskog zastupnika od prije par mjeseci koji prenosi Jutarnji list. Nakon današnje pressice istaknuo je za N1 televiziju kako je Jokić isključiv te da zapravo ne zna surađivati, nego mu je bitno biti nadređen.
Hoćemo li imati kurikulum ili kurikul mogli bi znati već u srijedu
Ministar Šustar je po prvi puta stjeran u kut u ili-ili situaciju. Ako prihvati mišljenje saborskog odbora odbacit će ultimatum Ekspertne skupine s čime će na sebe navući bijes dobrog dijela profesora koji su radili na njoj, ali i šire javnosti.
Odbacivanjem mišljenje protiv sebe će imati vlastitog zamjenika iz stranke Hrast, ali i poljuljane odnose u vladajućoj koaliciji u trenutku kada je svaki zastupnik bitan. Prvenstvena uloga Ilčića u Saboru je rad u Odboru za obrazovanje kao i u Odboru za mlade. U slučaju da on neće moći utjecati na ministra, a stranka mu ima zamjenika, pitanje je kako će se to sve odraziti na već kompliciranu političku situaciju u zemlji.
Nemojmo zaboraviti da je na predstavljanju programa Vlade u Saboru u siječnju najavljeno zaustavljanje procesa reforme kurikuluma, ali je to Ines Strenja Linić iz redova MOST-a objasnila greškom. Sada će imati priliku da pokažu kojoj mjeri je to bila greška. Za to vrijeme potpredsjednik Vlade Božo Petrov ne vidi ništa problematično u širenju skupine s dodatnim stručnjacima, premda kako i sam kaže Jokića nije upoznao niti da mu je predstavljen rad na reformi. Ipak, dovoljno prati da može komentirati. Upravo je to ono što se pokušava izbjeći – političare.
U srijedu možda više nećemo imati kurikulum, nego kurikul. Odluka je na ministru.
*komentar je stav autora
