Ministarstvo kreće u veliki pothvat: Neke strukovne škole pokrenut će gimnazijski razred, ali uz jedan uvjet
Srednje škole dobile su dopis Ministarstva obrazovanja u kojem se navodi da one strukovne koje obrazuju suficitarni kadar mogu predložiti upis jednog razrednog odjela gimnazije. Već je nekoliko godina poznato da država planira povećati obuhvat učenika gimnazijama, kako zbog zaostajanja postotka obuhvata za prosjekom EU tako i zbog visoke stope napuštanja studija onih koji ih upisuju. Ministarstvo uskoro raspisuje i javni poziv za osnivačima za izgradnju ili dogradnju srednjih škola, također s ciljem povećanja obuhvata gimnazijskim programima.
Foto: srednja.hr/unsplash
Uz povećanje broja obveznih sati uvođenjem cjelodnevne škole, jedan od ciljeva Nacionalnog plan oporavka i otpornosti je i povećati obuhvat učenika gimnazijskim programima u odnosu na strukovne. I to s postojećih 30 posto na 40 posto. U spomenutom planu predstavljenom još 2021. godine navedeno je da će se zato, uz normativne prilagodbe, značajna sredstva uložiti u izgradnju i dogradnju i srednjih škola.
– Reformski zahvati u osnovnim i srednjim školama podrazumijevaju povećanje učinkovitosti financiranja kroz optimizaciju u osnovnim i srednjim školama, okrupnjavanje strukovnih programa, učinkovito upravljanje upisnim mjestima u srednjoškolskom sustavu i poticanju upisivanja u gimnazijske programe, piše u Nacionalnom planu Vlade.
Hrvatska značajno ispod prosjeka EU po postotku gimnazijalaca, strukovne mogu pokrenuti gimnazijski program
Oko tri godine nakon što je on predstavljen, srednje škole dobile su dopis da one strukovne, koje imaju obrazovne programe za suficitarna zanimanja mogu predložiti upis jednog razrednog odjela gimnazije. Kako nam kažu iz Ministarstva znanosti i obrazovanja, uskoro će biti otvoren i javni poziv za osnivače srednjih škole na koji će moći prijavljivati projekte s ciljem ulaganja u izgradnju, rekonstrukciju i opremanje srednjih škola kako bi se povećao obuhvat gimnazijskim programima.
– Gimnazijske programe kojima je svrha daljnji nastavak obrazovanja, pohađa oko 30 posto učenika u Hrvatskoj što je među najnižim udjelom u odnosu na prosjek država članica EU-a (52 posto), dok strukovne programe obrazovanja pohađa 70 posto učenika, što je jedan od najvećih udjela učenika na razini strukovnoga obrazovanja u Europi, obrazlaže svoj potez Ministarstvo.
Ranije se iz Ministarstva mogla čuti i teza da je jedan od razloga za povećanje obuhvata učenika gimnazijskim programima visoka stopa odustajanja od studija učenika koji su prethodno završili strukovne škole. Iz Ministarstva navode i da je planirano vrijeme objave poziva za dogradnju škola tijekom ovog travnja.
– Ono što se od osnivača očekuje je da na području svoje županije šire ponudu gimnazijskih programa obrazovanja, istovremeno optimizirajući ponudu suficitarnih strukovnih programa obrazovanja. Svi detalji i kriteriji bit će poznati po objavi poziva, navode iz Ministarstva.
‘Neki upisuju fakultet jer to mogu, a ne zato što to zaista žele’
Suzana Hitrec, predsjednica Udruge srednjoškolskih ravnatelja i ravnateljica Upravne škole Zagreb potvrđuje kako je spomenuti dopis stigao srednjim školama. Bilo je, kaže, potrebno provjeriti jesu li zanimanja za koja se školuju učenici u strukovnim školama na popisu suficitarnih.
– Time se povećava mogućnost da i škole u većim mjestima i gradovima postaju ‘mješovite’ škole koje imaju i gimnazijski i strukovne programe. Ono što se također navodi kao razlog zašto je potrebno povećati broj učenika u gimnazijskim programima je visoki postotak napuštanja upisanih studijskih programa, odnosno nezavršavanjem fakultetskog obrazovanja. Međutim taj problem je prvenstveno vezan uz činjenicu da svake godine ima više mjesta na fakultetima nego što ima maturanata u svim srednjim školama. Slijedom toga, gotovo svaki maturant, koji to želi, može upisati neki studijski program. Neki upisuju fakultet jer to mogu, a ne zato što to zaista žele i imaju motivaciju za studiranje i završetak studija, ocjenjuje Hitrec.
No, važnim smatra da se zadrži mogućnost upisa na fakultete za učenike četverogodišnjih strukovnih škola. Procjenjuje i da će biti vrlo teško zadržati istu kvalitetu realizacije gimnazijskih programa ako se ‘u te programe budu mogli upisivati i učenici koji završavaju osnovnu školu s nižim općim uspjehom u osnovnoj školi’.
– Prošla godina je pokazala da nije bilo povećanog interesa učenika za upis u gimnazijskim programe. Također je pitanje organizacijske učinkovitosti ako su dvije ili tri škole u istoj zgradi, jedna gimnazija i dvije strukovne i svaka od njih upisuje gimnazijske odjele. Osim toga, važno je napomenuti da se uskoro očekuje reforma strukovnih programa te se time želi postići da strukovni programi budu još atraktivniji, navodi Hitrec dotičući se tako i modularne nastave o kojoj smo već opsežno pisali.
Borba za svakog učenika: ‘Jasno je da će se neke škole odlučiti za upis gimnazijskog razreda’
Ipak, svjesna je da njeni kolege ravnatelji s nastavnicima već godinama ulažu velike napore u promociju i privlačenje učenika koji bi bili motivirani upisati strukovnu školu.
– S obzirom na tu borbu za svakog učenika jasno je da će se neke škola koje za to imaju uvjete odlučiti za prijedlog upisa gimnazijskog razreda. Taj prijedlog treba odobriti i osnivač (županija) i na kraju Ministarstvo, ističe Hitrec.
Kada je, pak, riječ o njenoj, Upravnoj školi Zagreb, ondje se provode programi upravni referent, poslovni tajnik i administrator koji nisu na popisu suficitarnih zanimanja.
– Škola radi u dvije smjene, nalazi se kao ‘podstanar’ u prostoru druge škole te nažalost, unatoč interesu učenika za postojeće programe nemamo nikakvu mogućnost za upis dodatnih razrednih odjela. Nemamo problema s interesom učenika za upis u našu školu. Gotovo svi naši učenici uspješno polažu ispite državne mature te se upisuju na studij prava, ekonomije i ostale društveno-humanističke studije, a oni koji traže posao u struci u kratkom vremenu ga i nađu, odgovara Hitrec na naše pitanje kakav je plan Upravne škole oko eventualnog pokretanja gimnazijskog programa.
U Zagrebu je već 40 posto učenika u gimnazijama
Svake godine u Zagrebu vlada najveća navala superodlikaša na pojedine gimnazije, zbog čega njih osam i ove godine provodi prijemni ispit. U pravilu je u većini gimnazija broj prijava značajno veći od stvarnog broja upisnih mjesta. Gradski ured za obrazovanje u Zagrebu dobro je upoznat s ciljem države oko povećanja povećanje obuhvata učenika gimnazijskim programima.
No, u Zagrebu je već sada ispunjen zadani cilj, s obzirom na to da je 40,3 posto zagrebačkih učenika obuhvaćeno gimnazijskim programom. U odgovoru na naš upit navode i da u Gradu Zagrebu pri donošenju planova oko upisa vode računa o optimizaciji škola i programa s potrebama tržišta rada.
– To uključuje analize podataka o stanju na tržištu rada i deficitarnim zanimanjima te objavljene preporuke za upisnu politiku i politiku stipendiranja. Svake godine, po potrebi, revidiramo upisne kvote, kako u gimnazijskim, tako i u pojedinim strukovnim programima. Tako ćemo nastaviti i u budućnosti. Za raspravu o postotku gimnazijalaca, smatramo da srednje školstvo treba svim učenicima pružiti kompetencije za uspjeh u osobnom, društvenom i profesionalnom životu, bez obzira planiraju li studirati ili ne. U strukovnim programima to znači zadržavanje i unapređenje općeobrazovnih sadržaja, a ne njihovo smanjivanje, uz istovremenu modernizaciju, sukladno potrebama tržišta rada. Tako gledamo i udio gimnazijalaca: umjesto fokusa na postotke, potrebno je srednjoškolske programe ustrojiti tako da učenicima daju kompetencije za cjeloživotno učenje – bilo na studiju ili kroz karijeru, odgovaraju na naš upit o nakani države iz Gradskog ureda za obrazovanje u Zagrebu.
