Ministarstvo objavilo nove podatke o zarazi u školama: ‘Bilo je zahtjeva da se produlje praznici’
Ministarstvo znanosti i obrazovanja u svojoj je aplikaciji objavilo nove podatke o broju zaraženih učenika u proteklom tjednu. I dalje na vrhu ljestvice županija s najvećim brojem zaraženih đaka stoji Primorsko-goranska županija, a na današnji dan ‘čisti’ A model nastave provodi se u 50% škola. U sinoćnjem Otvorenom državni tajnik Tomislav Paljak rekao je kako je bilo zahtjeva da se produlje praznici, ali situacija će se analizirati tijekom ovih 11 dana.
Foto: Pixabay/Alexandra Koch
Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je u svojoj aplikaciji za praćenje epidemiološkog stanja u školama nove podatke o broju zaraženih među učenicima.
Porastao broj zaraženih učenika, bilo je zahtjeva za produljenjem praznika
I dok je u tjednu između 15. i 21. ožujka bilo 882 pozitivnih učenika, tjedan dana kasnije, dakle prošli tjedan, taj je broj narastao na 1.245. To je 0,27% od ukupnog broja učenika.
Kada je riječ o postotku zaraženih učenika po županijama, u prošlom tjednu najviše je učenika bilo zaraženo u Primorsko- goranskoj, 0,82% od ukupnog broja. Sljedeća po broju zaraženih učenika je Šibensko-kninska (0,79%), zatim Karlovačka (0,49%) te Varaždinska županija (0,36%). To su županije koje sada izvode neki oblik online nastave.
Izvor: MZO
Na pitanje zabrinjava li ga što je sve više županija na online nastavi državni tajnik u Ministarstvu obrazovanja Tomislav Paljak rekao je sinoć u emisiji Otvoreno HRT-a da ga zabrinjava toliko koliko zabrinjava čitavu populaciju. Tvrdi da ‘broj zaraženih učenika i povećanje prati ono što se općenito događa u društvu’. Istaknuo je i da će se intenzivno pratiti situacija nakon proljetnih praznika.
– Bilo je nekih zahtjeva da se produlje uskrsni praznici, nismo prejudicirali u tom smislu. Mislimo da će ovaj period od 11 dana da se prati situacija i napravi analiza i da se onda eventualno reagira, ovisi o tome kako će se stanje na razini Hrvatske odvijati. U školama nije zabilježen linearni rast, on je u skladu s onim što se događa u općoj populaciji. Djeca nisu širitelji. Suočeni smo s krizom, suočeni smo sa zlom i borimo se na način na koji možemo. Online nastava je nužno zlo, ali je ipak nastava i omogućuje da se nastavni procesi u određenom obliku i dalje odvijaju, rekao je Paljak u Otvorenom.
Polovica škola ostala je na A modelu
Već je poznato kako je s ovim tjednom desetak županija na online nastavi. Prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja, na A modelu nastave trenutno je 50% škola, odnosno njih 690. Oko 534 škola, dakle 39% njih, provodi kombinaciju A (nastava uživo) i B modela (nastava na daljinu). Podatke o broju škola koje su odabrale pojedini model možete vidjeti u tablici ispod.
Broj škola i odabrani modeli | izvor: MZO
U sinoćnjem Otvorenom HRT-a gostovala je i predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja Suzana Hitrec koja ističe kako svi kažu da im je najkorisnija nastava ‘licem u lice’.
– Učenici koji su lani rekla da im je bilo dobro online, sad kažu da ništa više ne može zamijeniti nastavu uživo. Kad se kaže da bi se moglo ići online, oni su nesretni , rekla je Hitrec u Otvorenom i izrazila nadu da će što manje škola provoditi online nastavu pred kraj nastavne godine i tijekom zaključivanja ocjena. Hitrec je rekla kako je dobro da se ciljano i lokalno djeluje, a da se drugdje odvija uživo.
‘Online nastava dobrim dijelom udara na osjećaj kompetentnost’
Na pitanje kakve su posljedice na mentalno zdravlje djece specijalistica kliničke psihologije Tanja Sever u Otvorenom je rekla kako najviše zabrinjava porast tjeskobnosti djece. Posebice, kaže, zabrinjava podatak da se bilježi sve veći broj slučajeva samoranjavanja djece. Dotakla se i pitanja online nastave.
– Online nastava dobrim dijelom udara na osjećaj kompetentnosti. Prvi val je bio izazov, a sad je to već zasićenost. Djeca su zasićena isporukom informacija i znanja koji oni moraju sami posložiti u svoje fajlove i time sami raditi. Imamo ogroman pad radne memorije kod djece i ta sva isporuka znanja dolaze u fajlove koji neće moći biti obrađeni i time raste osjećaj nekompetentnosti i strah za znanjem, rekla je Sever na HRT-u.
