Pretraga

Ministarstvo obrazovanja obećava dva nova zakona za škole u 2025. godini, na to se već dugo čeka

A- A+

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih u 2025. godini želi donijeti dva nova zakona – Zakon o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju te Zakon o srednjoškolskom odgoju i obrazovanju. To znači da je Ministarstvo odustalo od ideje donošenja novog Zakona o odgoju i obrazovanju koji bi uređivao i područje osnovnog i srednjeg školstva, kako je to sada. Vraćaju se na princip dva zakona koja su postojala prije 2008. godine, kada je donesen važeći Zakon o odgoju i obrazovanju.

ministarstvo znanosti obrazovanja i mladih 2024 (6)

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih | foto: Ramona Ščuric, srednja.hr

Umjesto jedinstvenog Zakona o odgoju i obrazovanju koji uređuje područje osnovnog i srednjeg školstva, resorno Ministarstvo želi donijeti dva nova posebna zakona. U 2025. godini planiraju donijeti novi Zakon o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju te Zakon o srednjoškolskom odgoju i obrazovanju. Izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju Ministarstvo obećava već godinama. Taj je Zakon donesen 2008. godine, a do danas je mijenjan 16 puta. Prije toga postojala su dva odvojena zakona  – posebno za osnovno, a posebno za srednje školstvo. Na takav princip Ministarstvo se želi vratiti.

U zakon za osnovne škole stavit će se obveza rada u jednoj smjeni ako postoje uvjeti

Naime, u javnom savjetovanju Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih pustilo je Obrazac zakonodavnih aktivnosti za 2025. godinu. U njemu Ministarstvo poentira da se sustavi osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja bitno razlikuju zbog dobi učenika. Važeći Zakon o odgoju i obrazovanju morali su dopunjavati i mijenjati, ističu, kako bi uskladili normativna rješenja na razini dvaju sustava. Te izmjene ipak nisu riješile sve nedostatke, ističu.

– Zbog sve veće potrebe učenika za dodatnim radom, primjerenim oblikom školovanja te diferenciranom i individualiziranom nastavom zakonom će se obvezati one školske ustanove koje imaju prostorne, kadrovske i druge uvjete rada da obvezno izvode odgojno-obrazovni rad u jednoj smjeni. Nadalje, s ciljem ostvarivanja više razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda, što zahtijeva duži boravak učenika u osnovnoj školi, zakonom će se stvoriti pretpostavke za povećanje dnevnog opterećenja učenika većim brojem nastavnih sati provedbom programa potpomognutog i obogaćenog učenja, piše za novi Zakon o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju.

I taj zakon i Zakon o srednjoškolskom odgoju i obrazovanju predviđeni su za upućivanje u proceduru Vlade u četvrtom kvartalu 2025. godine. O Zakonu za srednje škole stoji da je cilj omogućavanje veće fleksibilnosti sustava, boljega profesionalnog usmjeravanja učenika te njihove horizontalne i vertikalne prohodnosti, poboljšanje odgojno-obrazovnih ishoda te osiguranje bolje zapošljivosti učenika s kvalifikacijama strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.

– Novim zakonom osigurat će se podrška jačanju autonomije srednjih škola radi osiguravanja kadrovskih i programskih uvjeta potrebnih za uspješnu provedbu kurikulnih dokumenata koji odgovaraju na potrebe učenika i na suvremene potrebe tržišta rada te osiguravaju usvajanje ključnih i transverzalnih kompetencija i specifičnih stručnih vještina. Poseban naglasak stavit će se na poboljšanje funkcioniranja i kvalitetu upravljanja srednjoškolskim školama i učeničkim domovima te na uvjete rada odgojno-obrazovnih radnika kako bi se povećala atraktivnost profesije te mogućnost njihova profesionalnog razvoja i napredovanja. Novi zakon uspostavit će i koherentan sustav osiguravanja kvalitete u srednjoškolskom odgoju i obrazovanju, razvoj alata i mehanizama te unaprjeđenje procesa samovrednovanja i njegovo povezivanje s vanjskim vrednovanjem. Također, novim zakonom jačat će se i europska dimenzija obrazovanja odnosno daljnja internacionalizacija srednjoškolskog obrazovanja na način da se učenicima omogući stjecanje kompetencija mobilnošću i drugim oblicima povezanosti, stoji u obrascu zakonodavnih aktivnosti.

Izdvojeni članak
Radovan Fuchs i Željko Stipić

Ništa od pompozno najavljivanog novog Zakona za škole, barem u 2023.: ‘Za moju lakovjernost nema opravdanja’

Izmjene u Zakonu o udžbenicima, Zakonu o predškolskom odgoju, Zakonu o Hrvatskoj zakladi za znanost

Ove izmjene potrebne su i zbog usklađivanja s drugim nacionalnim strategijama koji predviđaju strukturnu reformu i modernizaciju sustava odgoja i obrazovanja. Ministarstvo u 2025. godini planira napraviti i izmjene te dopune Zakona o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu u prvom kvartalu. Kažu da je potrebno redefinirati način izračuna i određivanja maloprodajne cijene udžbenika kako ne bi došlo do nekontroliranog povećanja cijena udžbenika. Spominju se i izmjene i dopune Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju. Planiraju se redefinirati odredbe vezano uz zapošljavanje i upis u dječji vrtić, a iz prošlogodišnje Uredbe u Zakon uvrstiti osiguravanja sredstava iz državnog proračuna za fiskalnu održivost dječjih vrtića čiji su osnivači jedinice lokalne i područne samouprave te druge pravne i fizičke osobe.

Mijenjat će se i Zakon o Hrvatskoj zakladi za znanost izmjenama i dopunama. Ministarstvo pojašnjava da je od ožujka imenovano novo tijelo Zaklade Povjerenstvo za prigovore koje razmatra prigovore zbog sukoba interesa ili administrativnih pogrešaka na odluke Upravnog odbora Zaklade o financiranju znanstvenih projekata.

– Ministarstvo je mišljenja da je potrebno zadaću Povjerenstva za prigovore jasnije urediti. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost planira se jasnije propisati zadaća Povjerenstva za prigovore. Naime, Zakonom propisana zadaća Povjerenstva za prigovore uključuje prigovore na odluke Upravnog odbora Zaklade o financiranju znanstvenih projekata te nije jasno odnosi li se to i na ostale odluke koje se donose tijekom postupka vrednovanja prijedloga znanstvenih projekata, kao što je praksa na razini Europske unije pri evaluaciji projektnih prijedloga u sklopu Okvirnog programa za istraživanje i inovacije – Obzor Europa. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost predlaže se s ciljem jačanja uloge Povjerenstva za prigovore i veće transparentnosti u postupcima vrednovanja prijedloga znanstvenih projekata, navedeno je u prijedlogu.

Javnom savjetovanju možete se priključiti ovdje, a cijeli obrazac zakonodavnih aktivnosti možete pogledati u dokumentu ispod. Napomena: ako vam dokument nije vidljiv, osvježite stranicu.