Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa najrastrošnije u 2013.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, na čelu sa ministrom Željkom Jovanovićem najviše je
probilo proračun u ovoj godini, a prema projekcijama za 2014. čini se da će i u
idućoj godini trošiti najviše sredstava poreznih obveznika.
Prema široj analizi Jutarnjeg lista na plaće bi, u 2014., najviše trebalo potrošiti Ministarstvo obrazovanja,znanosti i športa koje je i ove godine rekorder po probijanju planiranih troškova.
S obzirom na ulazak Hrvatske u proceduru prekomjernog deficita najavljena
povećanja izdataka svakako predstavljaju u najmanju ruku nesmotren potez.
Plaće rastu za 3,8 posto
Kada se uzmu u obzir ključne stavke iz predviđenih sredstava za plaće zaposlenika Ministarstva, taj će izdatak narasti preko 7,7 milijardi kuna, što iznosi 3,8 posto više u odnosu na ovu
godinu. S obzirom na navedeno može se doći do zaključka da ministar Jovanović ponovo
probija granice planiranih troškova.
Samo će troškovi administracije iznositi 34, 5 milijuna kuna ili 5,6 posto više nego ove godine. Za bruto plaće zaposlenih u osnovnim školama ove je godine potrošeno 3,4 milijarde kuna dok bi
u idućoj godini trebalo osigurati 2,9 posto više.
Najveći porast mogu očekivati zaposleni u srednjim školama
Najveći je rast predviđen za zaposlene u srednjim školama i iznosi 8,9 posto ili čak 1,98 milijardi kuna. Rast predviđen za plaće u znanosti i visokom obrazovanju, za koje u idućoj
godini treba osigurati 1,93 milijarde kuna, je 5,3 posto veći nego ove godine.
Gore navedeni podatci sugeriraju da iako je upravo ministar Jovanović najviše kritiziran za izuzetno slabu kontrolu izdataka za plaće u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta ipak je,
proračunom za iduću godinu, predviđeno dodatno povećanje izdataka.
Već potrošili 580 milijuna kuna više od predviđenog
Procjene o tome za koliko će Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa u 2013. premašiti plan varirale su od 200 do 700 milijuna kuna. No nedavnim rebalansom proračuna Ministarstvo je dobilo 580 milijuna kuna više nego što je bilo planirano početkom godine.
Hrvatsku ulaskom u proceduru prekomjernog deficita očekuje obveza smanjenja proračunskog deficita, u idućoj godini, za 4,6 posto što bi po procjenama značilo tri do 6,6 milijarde kuna.
Europska unija očekuje poduzimanje konkretnih mjera i pojašnjenje hrvatske
strategije konsolidacije javnih financija do 30. travnja 2014. Navedeni
postupci bi trebali uključivati temeljitu reviziju rashoda s ciljem racionalizacije
plaća, izdataka za socijalnu skrb i subvencija.
