Mirela Holy: ‘Bolonja’ je uvedena nasilno u vrijeme mandata ministra Primorca
Hrvatsko obrazovanje po nama je najvažnije područje za razvoj Hrvatske, a ta se tema u predizbornim kampanjama često koristi za skupljanje bodova među biračima, bez ozbiljnijih ideja za budućnost. S obzirom na to da je stranka ORaH prva odgovorila na pitanja Hrvatskog studentskog zbora te imaju vrlo opširno razrađenu politiku obrazovanja i znanosti, odlučili smo od predsjednice stranke Mirele Holy saznati kako planiraju provesti svoje ideje.
Foto: ORaH
Stranka ORaH hrvatskoj se javnosti predstavlja kao proaktivna stranka s modernim idejama, a kroz Sektorsku politiku obrazovanja i znanosti su detaljno obradili trenutno stanje i probleme hrvatskih škola i fakulteta.
Kako bi saznali konkretne mjere s kojima planiraju riješiti najvažnije probleme u obrazovanju, kontaktirali smo predsjednicu stranke. Pročitajte u intervjuu što o Bolonji, strukovnim školama, gimnazijama i darovitim učenicima misli Mirela Holy.
U odgovorima studentima naveli ste da je jedan od prioriteta povećanje korištenja sredstava iz EU fondova koja nam stoje na raspolaganju. Možete li nam objasniti kako ćete povećati korištenje sredstava i što ne valja s trenutačnim stanjem?
Sredstva iz EU fondova se trebaju iskoristiti prije svega za modernizaciju obrazovanja što uključuje reformu kurikuluma, uvođenje združenih studijskih programa, izgradnju prostornih kapaciteta škola i visokih učilišta, kao i druge projekte.
Trenutno RH ne koristi dovoljno sredstava iz EU fondova što se vidi i u različitim informacijama o iskorištenosti koje dolaze iz resornih ministarstava i Vlade RH.
U svojim programima i odgovorima studentima ističete važnost uspostave kvalitetnog Hrvatskog kvalifikacijskog okvira, koji se kroz posljednjih osam godina vrlo sporo razvijao, a i ostale obrazovne reforme su se pokazale vrlo trome i neefikasne. Kako bi se mogle ubrzati promjene u obrazovanju pa da uspješno prate sve bržu izmjenu trendova u modernom tržištu i društvu općenito?
Bitno je napomenuti da je Hrvatski sabor donio Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije i potrebno je inzistirati na njenom provođenju. Jedino postavljanjem jasnog cilja, donošenjem godišnjih akcijskih planova provedbe Strategije, redovitim izvršavanjem zadataka u zadanim rokovima, moguće je potaknuti promjene u obrazovanju.
Što se tiče Hrvatskog kvalifikacijskog okvira, potrebno je kompletirati njegov Registar kojim se definiraju standardi kvalifikacija i standardi zanimanja na svim razinama obrazovnog sustava, pri čemu je ključno definirati standarde zanimanja onih obrazovnih programa kojima se stječe kvalifikacija za tržište rada. Time bi se riješio gorući problem nezapošljivosti preddiplomskih kvalifikacija jer bi se jasno odredilo za svaki preddiplomski studij koje ishode učenja student stječe završetkom studija, koja znanja, vještine i kompetencije posjeduje i koja zanimanja može obavljati. Međutim, da bi Registar postao svrsishodan, Vlada RH i resorno Ministarstvo u sljedećem mandatu trebaju dosljedno provesti sve preporuke Europskog prostora visokog obrazovanja. U protivnom, na hrvatskom tržištu rada će i dalje vladati zbrka, a hrvatske diplome će postati nekonkurentne na europskom tržištu rada.
Kako treba riješiti problem prvostupnika, koji ne mogu naći posao nakon diplome pa je velika većina studenata prisiljena upisivati i diplomske studije te mladi danas moraju studirati pet, dok je po starom programu visoko obrazovanje trajalo četiri godine?
Potrebno je ponovno uvesti principe Bolonjskog procesa i Europskog prostora visokog obrazovanja u hrvatsko visoko školstvo. „Bolonja“ je uvedena nasilno za vrijeme mandata ministra Primorca koji nije prethodno provodio višegodišnju edukaciju o Bolonjskom procesu.
Hrvatska visoka učilišta su četverogodišnje studije ‘preslikali’ na preddiplomske i diplomske umjesto samo na preddiplomske. Primjerice, studije fizike po nereformiranom programu je pretvoren u dva studija fizike: preddiplomski i diplomski. Time su de facto ignorirani principi trociklusnog sustava koji je temelj Bolonjskog procesa. Hrvatski studenti nisu prisiljeni studirati na diplomskom studiju jer s preddiplomskim studijem ne mogu naći posao, već nastavljaju studiranje na diplomskom studiju zato što visoka učilišta nisu definirala koja zanimanja studenti mogu obavljati završetkom preddiplomskog studija.
U ovom trenutku je potrebno kroz Registar HKO-a definirati koja znanja se stječu završetkom preddiplomskog studija i koja točno zanimanja se preddiplomskom kvalifikacijom mogu obnašati. To je potrebno napraviti za sve studijske programe u RH. Prva kvalifikacija (preddiplomski studij) mora biti kvalifikacija kojom se izlazi na tržište rada, a ne kvalifikacija za nastavak studija.
Koji su ključni problemi strukovnih škola i kako ih treba riješiti?
Programi srednjih strukovnih škola su problematični iz dva razloga: dio programa je zastario i nije usklađen s potrebama tržišta rada, dok je dio programa izuzetno specifičan što ne ostavlja dovoljno prostora za fleksibilnost na tržištu rada. Ne postoji temeljni dio kurikuluma koji bi bio prisutan u srednjim školama te je zbog toga teško provoditi usvajanje temeljnih kompetencija za cjeloživotno učenje u srednjim strukovnim školama. Ne postoji jasan sustav stručne prakse niti alati za vrednovanje usvojenih kompetencija na stručnoj praksi. Veliki problem predstavlja i neprilagođenost državne mature srednjim strukovnih školama.
Potrebno je reformirati kurikulume srednjih strukovnih škola, uskladiti srednjoškolske strukovne kvalifikacije sa zahtjevima tržišta rada, uvesti profesionalno/karijerno savjetovanje i usmjeravanje i sve srednje škole te prilagoditi državnu maturu svim učenicima srednjih škola uzimajući u obzir i potrebne srednjih strukovnih škola.
Trebaju li strukovne škole pripremati učenike za nastavak obrazovanja ili za tržište rada?
Strukovne škole trebaju pripremati učenike i za tržište rada i za nastavak obrazovanja.
U svom programu ističete važnost kvalitetnijeg pristupa prema darovitim učenicima. Što bi trebalo mijenjati u obrazovanju darovitih i kako bi osigurali potrebna sredstva s kojima bi omogućili kvalitetan sustav za praćenje i razvoj darovitosti te individualan pristup prema darovitim učenicima?
Detekcija i identifikacija darovitosti učenika treba biti stručno te kontinuirano i individualizirano provođen proces koji obuhvaća učenike svih dobnih skupina na svim dobnim razinama odgojno-obrazovnog procesa te treba zahvatiti više osobina: inteligenciju, odnos znanja i postignuća kod učenika kao i njihovu motivaciju i kreativnost.
Detekcija i identifikacija darovitosti uvod su u mnogo zahtjevnije zadaće obrazovnoga sustava koji osim mogućnosti akceleriranoga školovanja mora ponuditi takvim učenicima i odgovarajuće programe, posebice takve koje će njima samima pružiti mogućnost stvaranja i osigurati pristup izvorima specifičnih znanja, te im prilagoditi oblike podučavanja, pri čemu osobito povoljne rezultate može dati maksimalna individualizacija pristupa odnosno mentorski rad.
Što treba mijenjati u nastavnim programima gimnazija? Trebaju li gimnazijalci praksu uz nastavu?
Gimnazijski programi su programi općeg srednjoškolskog obrazovanja kojima se ne stječe kvalifikacija za tržište rada već za nastavak školovanja. Samim time, stručna praksa u gimnazijama je nepotrebna.
Treba li se i kako povećati kvaliteta hrvatskih učitelja, nastavnika i fakultetskih profesora?
Nastavnicima prije svega treba vratiti mogućnost upravljanja nastavnim procesom. U trenutnom sustavu su nastavnici provoditelji unaprijed detaljno definiranog programa te su prisiljeni svoj posao obavljati mehanički. Reformom kurikuluma i uvođenjem tzv. „otvorenog“ kurikuluma nastavnici će biti u mogućnosti sami kreirati nastavni proces unutar zadanih okvira.
Također je potrebno kroz reformu javne uprave definirati status nastavnika te izvršiti povećanje plaća svih zaposlenih u osnovnom i srednjem školstvu kroz uvođenje novog sustava napredovanja čime bi mogućnost povećanja prihoda nastavnika bila motivacija za njihov rad u sustavu. Bolje plaće i veća motiviranost nastavnika bi značajno poboljšali atmosferu u školstvu čime bi se poboljšao i njihov društveni ugled.
Smatrate li da bi s politikom o legalizaciji marihuane mogli privući glasove mladih?
U ORaH-u se zalažemo za potpunu liberalizaciju uzgoja industrijske konoplje i korištenje svih njenih dijelova kao važne sirovine u industriji (proizvodnja vlakna, papira, tekstila, hrane, ulja i drugih ekološki prihvatljivih proizvoda) i proizvodnji goriva te da se omogući uzgoj konoplje za rješavanje niza problema u okolišu. Na primjer, remedijacije, odnosno fitoremedijacije onečišćenih tala.
Zalažemo se za legalizaciju indijske konoplje u medicinske, osobne i rekreativne svrhe te regulaciju prodaje indijske konoplje putem registriranih poslovnih subjekata što bi ju odvojilo od kriminalnih skupina, odnosno crnog tržišta i koruptivnih radnji te osiguranje medicinskog korištenja indijske konoplje u liječenju teških bolesti i stanja kao i njeno rekreativno korištenje. Nadamo se da će hrvatski građani i građanke prepoznati važnost ove biljke i njen potencijal za društvo u cjelini.
