Neki misle da PISA ne pokazuje pravo stanje: Pogledajte onda porazne rezultate učenika na maturi
Rezultati PISA 2018 istraživanja pokazali su da su naši učenici ispodprosječni u čitalačkoj, matematičkoj i prirodoslovnoj pismenosti. Otkako je Hrvatska uključena u ovo međunarodno istraživanje rezultati su nam loši. Postoji dio ljudi koji smatra da PISA istraživanja ne pokazuju pravo stanje. Međutim, pogledamo li rezultate državne mature, posebno posljednje, vidljivo je da uistinu postoji neki problem u našem obrazovnom sustavu. Usporedili smo rezultate PISA testova i posljednje državne mature te izvukli još nekoliko argumenata ljudi koji ne smatraju da su PISA testovi relevantni.
Foto: srednja.hr
Da bi se neki problem riješio prvo je potrebno priznati da on uopće postoji. Pokazatelja da naš obrazovni sustav proizvodi loše i ispodprosječne učenike je mnogo. Posljednji dokaz su rezultati istraživanja PISA 2018 koje se prošle godine provodilo u 79 zemalja OECD-a i partnerica među 15-ogodišnjim učenicima.
Riječ je o izrazito relevantnom istraživanju, jedinom koje uspoređuje učenike različitih zemalja u čitalačkoj, matematičkoj i prirodoslovnoj pismenosti.
Neki tvrde da su PISA rezultati irelevantni, no što je onda s rezultatima mature?
Objavljeni rezultati pokazali su da su naši učenici ispodprosječni u usporedbi s učenicima ostalih zemalja. Prva skupina ljudi koja ne prihvaća da postoji problem govori da smo prema PISA rezultatima prosječni, a ne ispodprosječni, i to tako da krivo tumači ove testove. Smatraju da činjenica što smo 29. u čitalačkoj pismenosti po poretku od 79 zemalja pokazuje da smo prosječni, što nije točno jer se PISA rezultati tumače po broju bodova koje su učenici ostvarili – a taj broj bio je ispodprosječan.
Druga skupina kritičara smatra da PISA test ne pokazuje pravo stanje. Ne vjeruju uzorku, smatraju da OECD koji provodi istraživanje nije relevantan za to ili misle da se učenici različitih kultura i zemalja ne mogu uspoređivati. Međutim, PISA nije jedini pokazatelj problema, već je to drugi standardizirani ispit koji pokazuje da su naši učenici u pravilu loši. Posljednja državna matura pokazala je da su učenici ostvarili najgore rezultate ikad.
Svaki deseti gimnazijalac na ljetnom roku je pao maturu, a 21% učenika je palo i A i B razinu matematike
Čak 1.041 gimnazijalac (9,4%) kojima je matura ujedno i završni ispit pao je neki od obaveznih predmeta. To je za 392 više u odnosu na prošlu generaciju. Konačan broj strukovnjaka koji su dobili nedovoljan iz jednog, dva ili tri obavezna predmeta je 6.947. Najčešća ocjena na obje razine Matematike bila je dvojka, a na Hrvatskom trojka.
Matematiku je palo 21% učenika i na A i na B razini – dakle svaki peti učenik. Prosječna postotna riješenost ispita obje razine Matematike na ljetnom roku bila je između 41 i 50%. To je bila situacija na ljetnom roku mature, a na jesenskom roku stanje je bilo još gore. Najčešća ocjena iz obje razine Matematike bila je jedinica. Računamo li još da je za prolaz na matematici bilo dovoljno ostvariti samo 25% sveukupni rezultat se čini i gorim.
PISA rezultati pokazuju da osnovnu razinu matematičke pismenosti nije postigao svaki treći hrvatski učenik, odnosno nešto manje od trećine dječaka (30,4%) i djevojčica (31,9%). Podsjetimo, PISA se provodi nad 15-ogodišnjacima dok su maturu pisali nešto stariji učenici no sudeći prema trendovima, za očekivati je da ćemo ove godine imati novu najlošije riješenu maturu u povijesti državne mature.
Što se Hrvatskog tiče, najveći broj učenika na ljetnom roku mature je dobio trojku. Prosječna riješenost na osnovnoj razini je bila 51-60%, a na višoj između 61 i 70%. PISA rezultati pokazuju da na ukupnoj skali čitalačke pismenosti osnovnu razinu nije dosegla petina hrvatskih učenika, odnosno svaki četvrti dječak i svaka sedma djevojčica, a na srednjim razinama znanja i sposobnosti u čitalačkoj pismenosti nalazi se oko 74% učenika, pri čemu se njih otprilike 28% nalazi na razini 2 (osnovna).
Ima i onih koji smatraju da smo dobri s obzirom na to koliko ulažemo u obrazovanje
Treća skupina ljudi smatra da PISA testovi ne pokazuju pravu sliku jer imamo učenike koji ostvaruju značajna postignuća na raznim međunarodnim olimpijadama, odlaze studirati vani i slično. Međutim, to što PISA test pokazuje da su nam učenici ispodprosječni ne znači da nemamo učenika koji su riješili ovaj ispit s visokim postocima, koji rješavaju maturu bez greške i koji su genijalci.
Izvrsni pojedinci uvijek postoje, kako u obrazovnom sustavu, tako i u sportu i mnogočemu drugome. Međutim, to ne mijenja činjenicu da su, gledajući sveukupno, naši učenici ispodprosječni u usporedbi s drugima.
Četvrti argument onih koji smatraju da ne treba pretjerano dizati paniku oko PISA rezultata ide u smjeru toga da su nam rezultati dobri s obzirom na to koliko ulažemo u obrazovanje. Međutim, prema izvještaju PISA 2018 zaključeno je da veće ulaganje u obrazovanje ne osigurava nužno i bolje obrazovne ishode o čemu više možete čitati ovdje. U spomenutom izvještaju objašnjeno je da stopa rasta rezultata gubi na snazi nakon određenog iznosa koji se ulaže u obrazovanje te da nije važno koliko se ulaže, nego kako se ulaže.
