‘Mislim kako sam na fakultetu u određenoj prednosti pred gimnazijalcima’
Strukovne škole u javnosti često se percipiraju negativno pa odlični učenici, koji žele na tehničke fakultete, radije upisuju ponekad i opće gimnazije. Međutim, Antonio i Juraj zadovoljni su znanjem koje su dobili u Graditeljskoj tehničkoj školi. Inženjerski pristup, koji su naučili u srednjoj, i danas im olakšava rješavanje ispita na prestižnim fakultetima.
Galerija 10 Fotografija
Otvori
Kvalitetno organizirane strukovne škole kroz svoje programe mogu svojim učenicima ponuditi bolje predznanje za upis na tehničke fakultete. Međutim, ovaj tip srednjoškolskog obrazovanja posljednjih se desetljeća dosta zapostavio pa odlikaši iz osnovne, iako planiraju upisati građevinu ili arhitekturu, češće biraju gimnazije umjesto tehničkih škola.
Kako bi provjerili zašto je to tako i može li se kroz strukovno obrazovanje upisati željeni fakultet posjetili smo Graditeljsku tehničku školu u Zagrebu.
Unatoć poteškoćama Antonio postiže vrhunske rezultate
– Za svoje srednjoškolsko obrazovanje vežem pozitivna sjećanja. Na smjeru arhitektonski tehničar jako smo puno crtali i vježbali stvari koje su mi bile potrebne za upis na željeni fakultet, koji sam htio upisati još u osnovnoj školi. Najviše pamtim puno crtanja i učenja kao i profesore koji su mi izlazili u susret kada je to trebalo, izjavio je Antonio Adžić-Kapitanović, koji je, unatoć tome što je gluh, bio 18. na prijemnom za Arhitektosnki fakultet u Zagrebu.
Njegov hendikep dodatno mu otežao postizanje njegovih ciljeva, a neprilagođen sustava prema osobama s posebnim potrebama nije mu pomogao. Ipak, nakon osnovne je imao maksimalni broj bodova pa je mogao birati srednju. Odlučio se za Graditeljsku tehničku školu iz Novog Zagreba, jer je imao jasan cilj te je znao da će mu ona puno pomoći u daljnjem školovanju i upisu na ‘Arhitekturu’.
Natjecanje iz nosivih konstrukcija prilika je za učenike strukovnih škola
Njegov mlađi kolega iz škole Juraj Kovačić
nije bio odličan đak. Prilikom upisa u srednju planirao je ići na neki
od fakulteta, iako je na kraju osnovne ostvario samo 49, od tada
maksimalno mogućih 60 bodova. Školu u Novom Zagrebu upisao je jer su ga
interesirale razne tehničke tvorevine, a svoj talent iz tog područja je
vrlo brzo dokazao na državnom natjecanju.
– Odlične rezultate
iz matematike ili fizike je teško postići, jer gimnazije intenzivnije
obrađuju te programe. S druge strane, nosive konstrukcije specifične su
za tehničke srednje pa omogućuju i nama iz strukovnih škola ostvarivanje
dobrih rezultata. Zato sam na prošlogodišnjem državom osvojio drugo
mjesto. Za natjecanje sam saznao u trećem razredu te sam već tada
odlučio pristupiti. Uložio sam oko 80 sati rada i učenja i na kraju
nisam požalio, pohvalio se Juraj, koji je prošle godine, zbog odličnog
rezultata ostvario izravan upis na Građevinski fakultet u Zagrebu.
Inženjerski pristup pomaže im na fakultetima
Juraj i
Antonio smatraju kako uopće nisu u zaostatku u odnosu na svoje kolege iz
gimnazija. Dapače, njihovo predznanje i inženjerski pristup, koji su
stekli iz stručnih predmeta i crtanja, još uvijek im pomaže u
svladavanju fakultetskog gradiva.
– Mislim kako sam na fakultetu u
određenoj prednosti pred gimnazijalcima zbog već stečenog znaja, ali i
zbog shvaćanja koliko smijem odstupati od zadanih parametara. Ono u čemu
su gimnazijalci bolji je što su naučili intenzivnije učiti, objasnio
nam je Juraj Kovačić, kojem je nakon osvojenog drugog mjesta na državnom
bilo dovoljno samo položiti maturu kako bi se upisao na ‘Građevinu’.
Zahtjevan nastavni program danas im olakšava svladavanje gradiva na fakultetima
Iako mu je rješavanje brojnih programa, koje su morali izrađivati u
sklopu nastave, uzimalo puno vremena, Juraju je taj pristup odgovarao.
Svaki zadatak koji su dobivali ima svoju logiku, a on je uspijevao brzo
prepoznavati problem pa sada nema poteškoća ni na fakultetu.
– Graditeljska tehnička škola je zahtjevna i stoga smatram kako onaj
tko želi i tko hoće može puno naučiti te da po završetku ima dobru
osnovu za daljnje školovanje. Mislim kako bi strukovno obrazovanje u
Hrvatskoj bilo bolje kada bi se učenike pratilo i usmjeravalo već od
vrtića i osnovne škole pa im razvoj usmjeravati u skladu s njihovim
talentima, istaknuo je Antonio kako bi se odnos prema gluhim i
gluhonijemim osobama mogao i morao poboljšati u cijelom sustavu, jer je
imao problema u praćenju nastave kroz cijelo školovanje pa tako i sada
na fakultetu.
‘Imamo projektore i računala u svim učionicama’
Ravnateljica Dinka Džeko istaknula je kako im se u prosjeku upisuju vrlo dobri učenici pa da se oni upišu na neki fakultet potrebno je podići njihovu kvalitetu u učenju. Iako im đaci još uvijek jako puno crtaju, prema njoj, najvažnije znanje koje steknu je iz AutoCADA, programa koji se danas koristi u izradi građevinskih i arhitektonskih projekata.
– Imamo projektore i računala u svim učionicama, ali ulaganje u dodatnu informatizaciju, 3D programe i printere podigli bi našu nastavu na višu razinu. Osim toga, bilo bi dobro kada bi nam se sredila i neka osnovna infrastruktura, kao što je krov koji nam prokišnjava, ali na to moramo čekati financijska sredstva od Grada Zagreba, objasnila nam je ravnateljica Džeko.
