Pretraga

Mislite da škola u Hrvatskoj počinje prerano? U nekim europskim zemljama počela je već u kolovozu

Na svakom početku nove školske godine neki ljudi, od roditelja, nastavnika pa do učenika, žale se kako nastava počinje prerano. Školska godina 2023./2024. počinje 4. rujna, dok je prethodna počela je dan kasnije, 5. rujna. No, u nekim europskim zemljama nastava počinje već u kolovozu, s time da u Danskoj zna početi već 8. kolovoza. Podaci su to za prošlu školsku godinu 2022./2023. europske mreže Eurydice koja objavljuje godišnja izvješća o organizaciji školskog vremena u Europi.

učenica gleda u kalendar

Foto: srednja.hr

Još je manje od dva tjedna ostalo do početka nove školske godine u Hrvatskoj. Prema školskom kalendaru za 2023./2024., prvi dan škole je 4. rujna, a nastava traje sve do 21. lipnja. Već su se kod same objave kalendara s praznicima mnogi, poput učenika, nastavnika i roditelja, pobunili kako je to ‘ipak prerano’. Stoga smo proučili godišnje izvješće o organizaciji školskog vremena u Europi za prethodnu školsku godinu 2022./2023. i izdvojili u kojim zemljama nastava počinje ranije nego kod nas.

U osam obrazovnih sustava škola počinje u kolovozu

Godišnje izvješće o tome koliko škole u pojedinim zemljama Europe imaju praznika, ali i koliko im traje nastava te kada počinje i završava, objavljuje europska mreža Eurydice. Tako su u ovogodišnjem izvješću istaknuli da je u većini europskih obrazovnih sustava školska godina započela u rujnu. U njih 15 učenici počinju školsku godinu 1. rujna, odnosno u Belgiji gdje je njemačko govorno područje i flamanska zajednica, Češkoj, Estoniji, Irskoj, Francuskoj, Latviji, Litvi, Mađarskoj, Poljskoj, Sloveniji, Slovačkoj, Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji.

U osam obrazovnih sustava škola počinje u kolovozu – Belgiji na području Francuske zajednica, Danskoj, Finskoj, Švedskoj, Švicarskoj, Islandu, Lihtenštajnu i Norveškoj. Ističu kako u Danskoj škola može početi već na samom početku osmog mjeseca, odnosno 8. kolovoza.

– Duljina ljetnih praznika u nekim zemljama varira ovisno o stupnju obrazovanja. U Danskoj učenici u osnovnom obrazovanju imaju dva dana više od onih u srednjoškolskom obrazovanju. U Litvi učenici u osnovnom obrazovanju imaju dva tjedna više od onih u srednjoj školi. Nasuprot tome, na Cipru učenici osnovnoškolskog obrazovanja imaju tjedan dana manje za ljetne praznike od onih u srednjoškolskom obrazovanju, u Portugalu dva tjedna manje, a u Irskoj mjesec dana manje. Isto je i na Islandu za učenike u osnovnom obrazovanju koji imaju tjedan dana manje od onih u srednjim školama, stoji u izvješću.

Izdvojeni članak
učenik piše u bilježnicu u razredu

Školski kalendar s praznicima za 2023. I 2024. školsku godinu

U Europi ljetni praznici uglavnom počinju između kraja svibnja i druge polovice srpnja

U nekim se zemljama datum početka školske godine razlikuje unutar same zemlje, odnosno od regije do regije, kao što je to slučaj u Njemačkoj i Nizozemskoj gdje se učenici u školu ne vraćaju svi na isti datum već raspršeno i to tijekom kolovoza i rujna. Učenici na Malti posljednji se vraćaju u školu i to krajem rujna.

– U Europi ljetni praznici uglavnom počinju između kraja svibnja i druge polovice srpnja. U u većini obrazovnih sustava učenici imaju između 9 i 12 tjedana ljetnih praznika. Međutim, duljina ljetnih praznika značajno varira među zemljama. Oni tako mogu trajati najviše šest tjedana u Danskoj, nekim njemačkim pokrajinama, Nizozemskoj, nekim švicarskim kantonima i Lihtenštajn. Nasuprot tome, učenici su na praznicima 13 tjedana u većini talijanskih regija, Latviji i Malti, navodi se u izvješću.

Izdvojeni članak

Kako skraćena školska godina utječe na učenike? Istraživanje pokazalo: manje uspješni na tržištu rada i neurotičniji

Učenici na Malti imaju najviše dana odmora – čak 135

Što se tiče ukupnog broja praznika, uključujući ljetne i one tijekom školske godine, ta brojka se u europskim zemljama kreće od 100 do 120 dana praznika. Jedino u sedam zemalja učenici imaju više od 120 dana praznika – u Estoniji, Grčkoj, Francuskoj, Italiji, Latviji, Malti i Rumunjskoj, s time da je Malta rekorder s čak 135 dana praznika.

U šest zemalja učenici imaju manje od 100 dana odmora, to su Bugarska, Danska, Nizozemska, Slovenija, Lihtenštajn i Norveška. Najmanje dana odmora, njih svega 87, imaju učenici u Danskoj, Nizozemskoj i Norveškoj. Hrvatska se po pitanju trajanja praznika tijekom nastave i ljeta pozicionirala u sredini s nešto više od 110 dana praznika. Detaljniji prikaz organizacije školskog vremena u Europi pogledajte u privitku ispod.

Napomena: ako vam dokument nije vidljiv, potrebno je ponovno učitati stranicu.

Loader Loading...
EAD Logo Taking too long?

Reload Reload document
| Open Open in new tab