Mlade ne muče samo previsoke cijene nekretnina: Strankama poslali šest zahtjeva uoči izbora
Građane Hrvatske ove godine očekuju troji izbori – parlamentarni, oni za Europski parlament i predsjednički. Prvi su na rasporedu parlamentarni, 17. travnja, a Mreža mladih Hrvatske svim je strankama koje pretendiranju na saborski mandat uputila predizborne zahtjeve. Osim donošenja kvalitetne stambene politike i dostojanstvenih radnih uvjeta imaju još četiri bitna zahtjeva.
Markov trg u Zagrebu | foto: Unsplash
Mreža mladih Hrvatske (MMH) uputila je u ponedjeljak predizborne zahtjeve mladih svim strankama koje pretendiraju na mjesta u Saboru. Inače, riječ je o najvećem savezu udruga mladih i za mlade u Hrvatskoj koji već 20 godina aktivno zagovara za bolji položaj mladih, na temelju istraživanja provedenih u proteklih pet godina te identificiranih potreba i prioriteta mladih.
Mladi moraju biti uključeni u političke procese, a velike muke zadaje im i stambeno pitanje
Šest je zahtjeva koje Mreža mladih traži od svih političkih kandidata, a ponajprije od svih parlamentarnih stranaka. Traže da stranke i kandidati primjerom pokažu spremnost na uključivanje mladih u procese donošenja odluka. I to tako što će mladim osobama u dobi 18 do 30 godina osigurati minimalno 15 posto mjesta u deset izbornih jedinica, odnosno minimalno 21 od 140 osoba. I to uz jednu važnu opasku – da se dio mladih nalazi na pozicijama iz kojih imaju realne šanse ući u Sabor umjesto na pozicijama pri dnu izborne liste.
Vrtoglave cijene nekretnina i posljedično neriješeno stambenom pitanje među problemima je koji mladima zadaju najviše glavobolje. Iz Mreže mladih Hrvatske od kandidata i stranaka traže da se obvežu donijeti kvalitetnu stambenu politiku koja će mladima omogućiti stambeno osamostaljivanje.
– Pritom, sufinanciranje kreditnog zaduživanja nije i ne može biti mjera namijenjena mladima. Konkretno, očekujemo mjere poput: širokog programa izgradnje javnih stanova, povećanja studentskih smještajnih kapaciteta te smanjenja ili ukidanja PDV-a na kupovinu prve nekretnine, i reguliranja tržišta najma s ciljem osiguravanja uvjeta za stambeno osamostaljivanje mladih, navode iz Mreže mladih Hrvatske.
Što još traže?
Nadalje, žele i da se stranke obvežu na poticanje participacije mladih – institucionalizirane i neformalne. Pritom traže kvalitetnu provedbu Zakona o savjetima mladih te poništavanje po njima sporne izmjene istoga, kojom je predviđeno savjetodavno tijelo nadležno svim lokalnim i regionalnim savjetima mladih – Savjet mladih Republike Hrvatske. Kod ove je točke bitno i da se u svim strukovnim školama zadrži Politika i gospodarstvo, kao i da se kvalitetno i sustavno u sve škole uvodi Građanski odgoj i obrazovanje. Iz Mreže mladih smatraju i da bi se participacija mladih mogla potaknuti spuštanjem dobne granice za glasanje na 16 godina za izbore na svim razinama, o čemu smo u posljednjih mjeseci puno pisali.
Još su tri zahtjeva na listi Mreže mladih. Traže da se uspostavi model višegodišnjeg/programskog financiranja udruga mladih i za mlade kroz javno tijelo odgovorno za mlade. U Hrvatskoj je to trenutno Središnji državni ured za demografiju i mlade. Među zahtjevima Mreže je i onaj za osiguravanjem sredstava za redovito istraživanje potreba i prioriteta mladih. Rezultati tih istraživanja bili bi osnova pri izradi budućih operativnih i strateških dokumenata u području mladih, na čije donošenje se neće čekati nekoliko godina, navode.
Zaključno, iz Mreže mladih od kandidata i stranaka traže da se obavežu da će u narednom mandatu raditi na osiguravanju dostojanstvenih radnih uvjeta i to ponajprije smanjivanjem udjela rada na određeno te informiranjem i osnaživanjem mladih za ostvarivanje svojih prava – kao radnici, samozaposleni te kao poslodavci.
