Mladi analizirali tržište stanova, zbog visokih cijena napravili preporuke za novu stambenu politiku
Prosječna cijena kvadrata stana u Zagrebu za kupnju iznosila je 3.273 eura u ljetnim mjesecima. Dio je to analize Mreže mladih Hrvatske koja je predstavila plan stambene politike po mjeri mladih. Očekuju da će stanovanje biti goruća tema u skorašnjim lokalnim izborima pa primjerice državi savjetuju povećanje javnog fonda stanova. Ističu ideje poput ograničenja visine najma, a napominju da se na mlade ne treba gledati samo kao buduće roditelje.
Stanovi | foto: Ramona Ščuric, srednja.hr
Kako bi trebala izgledati stambena politika po mjeri mladih, predstavili su iz Mreže mladih Hrvatske (MMH). U dokumentu politolog iz Mreže Josip Miličević detektira postojeće stanje, iznosi rezultate analize koju su napravili o cijenama i ponudi stanova u Hrvatskoj te daje konkretne prijedloge vladajućima za stambenu politiku.
– Svakako nam je cilj da ovaj dokument dođe do donositelja odluka, ne samo saborskih zastupnika nego vidimo veliki potencijal u raznolikom članstvu MMH, a s obzirom da nam na proljeće 2025. dolaze lokalni izbori vjerujemo da će i naše članice moći koristiti ideje i zahtjeve iz ovog dokumenta u zagovaranju. Sve su glasnije najave da će puno toga oko stambene politike ‘pasti’ na leđa jedinica lokalnih i regionalnih samouprava pa nam se čini izrazito bitnim da ovaj dokument dođe do lokalnih političara i stranaka. Analiza stanova je bila istovremeno zanimljiva, ali i zamorna. Kao što znaju svi koji su tražili stanove putem popularnih tražilica, ljudi nude stvarno svakakve nekretnine. No isto tako, s obzirom da smo željeli obuhvatiti stanove različite veličine u različitim dijelovima Hrvatske te zasebno obraditi po tim kriterijima svakako je bilo izazovno, kazao je Miličević za srednja.hr.
Analiza pokazala: Prosječna cijena kvadrata stana u Zagrebu za kupnju iznosila je 3.273 eura u ljetnim mjesecima
Analiza tržišta nekretnina u ljeto 2024. jedan je od ključnih dijelova dokumenta Mreže mladih. Proučili su 150 oglasa za stanove, a gledali su stanove za dugoročni najam od minimalno godinu dana, pri čemu su izostavljeni oni za studente. Prosječna cijena kvadrata stana u Zagrebu za kupnju iznosila je 3.273 eura u ljetnim mjesecima, pokazuje analiza. Ta je cijena, nastavljaju iz Mreže, 2,5 puta veća od iznosa medijalne plaće isplaćene tijekom prvih pet mjeseci 2024. godine. Istaknuli su i uvjete najme, od analiziranih oglasa njih deset do 15 posto eksplicitno navodi da nekretninu neće iznajmljivati pušačima ili osobama s kućnim ljubimcima. Problem su, navode, i visoki polozi.
– Perspektiva je još negativnija kada se pogleda cijena manjih stanova (do 40 kvadratnih metara) koji su primarno namijenjeni samcima ili parovima. Prosječna cijena jednog kvadrata takvog stana u Zagrebu prelazi 3.500 eura što ih čini još manje pristupačnima. Tržište najma ne nudi ništa bolju perspektivu za osamostaljivanje i dostojanstven život. U analizi cijena izdvajamo nekoliko podataka: prvi se tiče prosječne cijene najma kvadrata, koja u Zagrebu iznosi 15,99 eura dok u obalnim gradovima iznosi 18,29 eura, stoji u analizi.
Analiza tržišta stanova Mreže mladih Hrvatske | screenshot: MMH
‘Dodatna inovacija koja bi svakako bila novost u Hrvatskoj odnosi se na uvođenje ograničenja visine najma’
Mreža zbog toga državi savjetuje da nastavi izdvajati sredstva i poticati gradnju POS stanova te da se posvete povećanju javnog fonda stanova. Rješenje ne vide u povećanju broja nekretnina. Poentiraju da najavljena mjera poreza na neaktivne nekretnine može doprinijeti smanjenju cijena, ali da je važno s time pratiti izmjene Zakona o najmu stanova.
– Ove izmjene trebale bi dodatno zaštititi najmoprimce, primjerice ograničavanjem mogućnosti jednostranog povećanja najamnine i sličnih mehanizama koji idu u korist samo najmodavcima. Dodatna inovacija koja bi svakako bila novost u Hrvatskoj odnosi se na uvođenje ograničenja visine najma (eng. rent cap). Ova mjera ograničila bi rast cijena nekretnina, zaštitila one u najnepovoljnijem položaju te osigurala priuštivost i održivost. Takva mjera mogla bi potaknuti dio najmodavaca da umjesto najma, svoje nekretnine ponude za prodaju. To bi otvorilo prostor državi ili jedinicama lokalne/regionalne samouprave da kroz otkup povećaju svoj stambeni fond u kratkom vremenskom razdoblju i time dodatno povećaju broj stanova dostupnih za najam, pišu iz Mreže.
Jedna metoda mogla bi biti i kontrola visine rente ili najma, spominju. Državi preporučuju nastaviti s regulacijom smještaja za strane radnike jer je nedopustivo, tvrde, da se iskorištava strane radnike s obećanjem za smještaj, a smjesti ih se u 45 kvadrata s još pet osoba. Kažu i da je potrebno značajnije ulagati u studentski smještaj, za što je potrebna suradnja sa studentskim centrima i gradovima. Potom daju savjete jedinicama lokalne i regionalne uprave, u što spadaju općine, gradovi i županije.
– Iako Strategiju donosi Vlada, uloga lokalne vlasti jednako je važna, ako ne i važnija. S obzirom na predstojeće lokalne izbore u prvoj polovici 2025. godine, očekujemo da će stambena politika postati ključni fokus, osobito u Zagrebu i obalnim gradovima. Od jedinica lokalne vlasti, posebno velikih gradova, očekujemo da ulože napore u povećanje fonda javnih stanova i da ih nude građanima po cijenama koje su povoljnije od tržišnih. Također, od sveučilišnih gradova očekuje se ulaganje u povećanje kapaciteta studentskog smještaja kako bi se smanjio pritisak na tržište najma. Za gradove s jakim turističkim fokusom nužno je strože kontrolirati dostupnost nekretnina za kratkoročni najam, neke su od preporuka.
‘Mladi se ne smiju promatrati samo kao budući roditelji, već kao punopravni građani’
U svojem dokumentu Mreža govori kako im je poticaj izrade najava da će Vlada predstaviti Nacionalnu strategiju priuštivog stanovanja. Naglašavaju kako su se fokusirali na mlade koji se pokušavaju osamostaliti te naglasiti perspektivu mladih osoba koje nisu u bračnom odnosu.
– Ističemo to jer se kroz već postojeću Strategiju demografske revitalizacije intenzivno naglašava izazov stambenog osamostaljivanja kroz prizmu odgađanja stupanja u brak i zasnivanja obitelji. Rješavanje problema stanovanja važno je sagledati i kroz demografske aspekte i perspektive, ali nije dovoljno da to bude jedini fokus stambene strategije. Mladi se ne smiju promatrati samo kao budući roditelji, već kao punopravni građani sa svojim pravima i potrebama, govore.
Godine napuštanja roditeljskog doma | screenshot: MMH
Spominju kako se u Hrvatskoj mladi najkasnije sele iz roditeljskog doma od svih zemalja Europske unije. Napominju da to nije do kulturološkog pitanja južnih europskih zemalja jer je u nekim od tih država vidljiv trend pada broja godina napuštanja roditeljske kuće. Ističu da nije problem mentalitet, već nedostatak javnih politika. Za razumijevanje teme dodaju kako većina Hrvata živi u vlastitim nekretninama u čemu smo u europskom vrhu, kako APN krediti nisu smanjili prosječnu dob osamostaljivanja, da je posebni izazov turistički najam. Iz Mreže daju i viziju optimistične Hrvatske.
– Mi je vidimo kao zemlju u kojoj se mlade osobe mogu osamostaliti i otići iz roditeljskog doma prije tridesete godine, bilo da odlaze živjeti samostalno ili s partnerom_icom. Prilikom osamostaljenja mlada osoba, u vizionarskoj Hrvatskoj, ima mogućnost iznajmljivanja stana koji je dio javnog fonda, po cijeni koja je niža od tržišne, a čak i ako iznajmljuje od privatnih vlasnika, zna da je zaštićen_a kvalitetnim Zakonom o najmu stanova. U vizionarskoj Hrvatskoj, gradovi imaju sve veći fond javnih stanova, a općine i gradovi koji su turistička središta i dalje vode računa da njihovi građani imaju mogućnost priuštivog stanovanja te ono ima prednost pred zaradom od turizma. Takva Hrvatska ne služi samo na ponos svojim građanima već i kao primjer drugima da je moguće promijeniti stambenu politiku te da država i društvo trebaju odgovoriti na potrebe svojih građana, zaključuju.
Cijeli dokument Mreže mladih Hrvatske možete vidjeti ispod. Napomena: ako vam dokument nije vidljiv, osvježite stranicu.
Loading...
Reload document 
Open in new tab 
