Pretraga

Mladi danski kuhar: ‘Vrhunskom chefu plaća ne bi trebala biti važna’

A- A+

Strukovne škole i zanimanja koja se vežu za njih u Hrvatskoj i nisu toliko cijenjena, mada su svi svjesni da su prijeko potrebna. U Danskoj je situacija bitno drugačija. Strukovna zanimanja su na cijeni, pa tako 23-godišnji kuhar Daniel Robert Jensen iz Aalborga koji još nije završio s edukacijom, radi za plaću kakvu kod nas njegovi vršnjaci mogu sanjati.

Obrazovni sustav u Danskoj uvelike se razlikuje od našeg. Tako Danci puno više cijene strukovna zanimanja, nego Hrvati. Iako se u našoj zemlji problem zaposliti i s fakultetskom diplomom, a kamoli sa strukovnom školom, u ovoj skandinavskoj zemlji to nije slučaj. Daniel Robert Jensen koji je odlučio postati kuhar tako bez problema može naći posao, pa čak ga i birati iako u svojoj 23. godini još nije s obrazovanjem došao do kraja.

Izdvojeni članak

Istraživanje otkrilo koje studije upisuju gimnazijalci, a koje strukovnjaci

U Danskoj potpuno drugačija edukacija i relativno lagan pronalazak posla

Školstvo u Danskoj koncipirano je malo drugačije nego kod nas. Nakon osnovne škole moguće je upisati program u trajanju od dvije do četiri godine. Učenici imaju širok izbor programa, od kojih su neki akademski orjentirani, poput gimnazija, a ostali su više orjentirani na praksu i trening učenika. Da biste upisali ‘Food college’, odnosno Prehrambeni fakultet potrebno je završiti 9. i 10. razred. Tako Daniel kaže kako postoje različiti nivoi pohađanja škole koji ovise o usmjerenju koje učenik želi te o tome čime se u životu žele baviti. Kaže kako u Danskoj imaju takozvane ‘strukovne’ fakultete koje učenici mogu pohađati nakon što završe 9. i 10. razred. To je put koji obično odaberu umjetnici, odnosno dizajneri ili strukovnjaci poput kuhara, konobara, pekara, mesara i slično.

Edukacija za kuhara nije ni teška, niti lagana. Ustvari se radi o tome da će biti onako kako sam sebi napravim. Naime, ako imate visoke standarde i cilj koji želite dostići, automatski napravite da vam je teško. Sve ovisi o osobnim ciljevima, tvrdi Daniel .

Daniel tvrdi i da je u Danskoj relativno lako pronaći posao kuhara. Postoje razne vrste tog posla, a ovisno o osobnim preferencijama, kuhari mogu raditi u kafiću praveći kave, u lokalnim pubovima, pa sve do a’la carte restoranima i onih koji rade u restoranima s Michelin zvjezdicama.

Izdvojeni članak

Zadarska strukovna škola od oronule, postala najmodernija i najopremljenija u Hrvatskoj

’Kuhari su u Danskoj potplaćeni’

– Želite li postati kuhar u Danskoj, potrebne su tri i pol godine edukacije. U tom vremenu izmjenjuju se teorijski i praktičan rad, pa tako učite recepte iz nove škole (hotela ili restorana u kojem radite) nekih godinu dana. Nakon toga vraćate se na fakultet na 10 tjedana te nakon toga natrag na posao u trajanju od godinu dana. Poslije toga opet na fakultet i sve tako dok ne dogurate do Gastronomije 3 završnog ispita, tvrdi Daniel koji je trenutno na stupnju Gastronomija 2 te koji radi u Hotelu America s pet zvjezdica.

Naš sugovornik ističe kako ocjene iz škole nisu uvjet, niti su važne na Prehrambenom fakultetu. Naime, puno je važnije vaše znanje o kuhanju i ono što ste u stanju napraviti.

Izdvojeni članak

Struka savjetuje: Naporne roditelja u školi treba tretirati kao zahtjevnu djecu

– Kao dijete bio sam vrlo dobar u radu s rukama, gradio sam kućice za ptice, bunkere u šumi, ustvari, volio sam drvo i ručni rad. Taj finalni proizvod me oduševljavao, naravno, ako sam pratio ’recept’. Ne znam zašto sam točno odlučio postati kuhar, nekako se činilo ispravnim. Perfekcionizam savršenog tanjura me oduvijek privlačio, ono kada svojim idejama i žrtvujući se napravim taj tanjur koji dođe do prvog gosta tog dana me ispunjava, znači mi sve. Nešto slično kao moja prva kućica za ptice koju sam objesio na prednju stranu kuće da bi ju mogli svi vidjeti, objašnjava Daniel strast prema svom poslu.

On smatra da su kuhari u Danskoj čak i potplaćeni. Prosječan kuhar u Danskoj radi oko 72 sata tjedno te za to dobije oko 25 tisuća danskih kruna, odnosno 3350 eura mjesečno. Oni pak, vrhunski šefovi koji rade u restoranima s Michelin zvjezdicama imaju oko 6000 eura mjesečnu plaću.

Izdvojeni članak

U Njemačkoj se bore za radnike s ovim zanimanjem

Vječna borba s iscrpljenošću i vrućine

– No, želite li biti pravi, vrhunski šef, onda vam plaća ne bi trebala biti bitna, već treba živjeti taj život te konstantno težiti perfekciji, ističe mladi kuhar koji tvrdi i da je u Danskoj čak moguće postati i popularan šef jer, kako kaže, imaju najbolje restorane i hotele u cijeloj Europi.

Ovaj 23-godišnjak voli svoj posao i kaže da će ga sigurno raditi dobar dio svog života, barem su mu planovi takvi. Na posao odlazi s užitkom, iako često zna biti vrlo naporno fizički.

– Najteži dio ovog posla je borba s umorom jer ne smijem sebi dozvoliti da budem premoren te da izgubim koncentraciju, no ne mogu uopće zamisliti da radim neki drugi posao osim ovog, završio je Daniel čija jela možete pogledati u fotogaleriji.