Mladi najviše vole internet, ali ga ne smatraju najpouzdanijim medijem
Forum za slobodu odgoja je tijekom kolovoza i rujna prošle godine, napravio opsežno istraživanje o korištenju medija od strane mladih, odnosno njihovim interesima za pojedina područja, povjerenju u medije te svome mjestu u svemu tome. Ispitano je preko četiri tisuće ljudi dobi između od 15 do 30 godina, iz Hrvatske te drugih 10 zemalja jugoistočne Europe te je na osnovu toga zaključeno kako je internet najpopularniji medij, no ne i najpouzdaniji. Mladež 11 zemalja ipak najviše vjeruje televiziji i radiju. Što ih smeta u medijima te kojih tema nedostaje za njihovu dob.
Forum za slobodu odgoja, predvođen dvojcem Filip Gospodnetić i Domagoj Morić je napravio opsežno istraživanje odnosa mladih i medija, u kojem je sudjelovalo točno 4283 mlade osobe iz 11 zemalja. Upotpunjeno je i mišljenjima 39 medijskih djelatnika te 39 predstavnika organizacija za mlade. Izvedena je nekolicina zaključaka među kojima i ta da se mladima najčešće serviraju takozvane lake teme, dok ih se izbjegava medijski opismeniti te uputiti na ozbiljnije teme poput nezaposlenosti, političkog aktivizma ili korupcija. Evo kako su mladi odgovorili na pitanja o učestalosti korištenja medija, vrsti sadržaja te povjerenju u pojedine informativne kanale.
Forum za slobodu odgoja
Internet najpopularniji i najvažniji
Podatak koji ne iznenađuje je da je internet preuzeo ulogu najpopularnijeg medija među mladima, a slijede ga televizija, čitanje (mrežnih) vijesti, slušanje radija te videoigre.
Preko četiri tisuće ispitanih osoba u dobi od 15 do 30 godina, smatra internet te društvene mreže i najvažnijim medijskim kanalima. To objašnjavaju činjenicom da su ovi kanali interaktivni, a time i korisni za komunikaciju, vlastito izražavanje, uključenja u određene skupine, edukaciju, informiranje, zabavu i slično.
Kada je riječ o vrsti sadržaja, koju mladi konzumiraju najpopularniji su filmovi, glazba i zabava, dok su na začelju teme vezane uz ekonomiju, politiku i religiju.
Međutim ovakvi rezultati se mogu dovesti i u korelaciju s još jednim pokazateljem istraživanja, izraženim kroz stav mladih a to je da su podzastupljeni u medijima u temama koje se upravo bave ekonomijom, politikom, religijom, zdravljem i okolišem.
S druge strane smatraju da su prezastupljeni u ‘lakim’ temama tipa sport, zabava i moda.
Mladi svoj loš tretman u medijima iskazuju i kroz stav da su vrlo često nepravedno prikazani kao devijantni, netolerantni, nezainteresirani i nasilni.
Medijska pismenost
Vještina ne nedostaje, ali manjka svijesti
Istraživanje pokazalo je veliki rascjep u tehničkim vještinama te svijesti mladih za pojedina pitanja. Tome sigurno na ruku ide i podzastupljenost medijske pismenosti u okviru hrvatskog obrazovnog sustava.
Iako neke preporuke sugeriraju da se medijska pismenost uvede u škole kao poseban predmet, za sada se mediji u hrvatskim školama spominju samo u kontekstu opće medijske kulture.
Stoga i ne čudi da mladi nemaju razvijene kritičke predispozicije prema medijima i sadržajima, koji i oni plasiraju u javnost.
Zabrinjavajući podatak iz ovog istraživanja je da 57,1 posto mladih nikada ili rijetko sumnja u istinitost određene vijesti u medijima, a 54,4 posto ih nikada ili rijetko je posumnjalo da dio vijesti nije objavljen u cijelosti.
No činjenica, koja je ne samo zabrinjavajuća, nego i opasna je da prilikom komuniciranja na internetu s nepoznatim osobama neoprezno čak 65,2 posto mladih.
Kada je riječ o povjerenju u pojedine medije, unatoč tomu što su internet te društvene mreže najkorištenije, prema pouzdanosti prvospomenutog, mladi su ravnodušni , odnosno nemaju jasan stav o pouzdanosti internetskih podataka, dok se informacije s društvenih mreža smatraju nepouzdanima i netočnima.
U ovom pogledu, mladi su najviše uvjereni u pouzdanost i točnost podataka na televiziji i radiju.
